Koronavirus trenutno najviše ulijeva strah zbog brzog i naglog širenja te velike smrtnosti, no samo jedan je u nizu među virusima čije nas epidemije i pandemije neprestano pogađaju. Evo deset najpogubnijih:
1. Koronavirus
Virus 2019-nCoV koji širi strah svijetom i odnosi živote prvi put je identificiran krajem 2019. godine u gradu Wuhanu u Kini kada je 41 osoba oboljela od upale pluća bez jasnog uzroka. To je novi soj koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi, a pretpostavlja se da je na ljude prešao sa šišmiša ili zmija. Koronavirusi inače cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude i dalje se prenositi s čovjeka na čovjeka. Prema objavama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo brojne životinje su nositelji koronavirusa. Najnovija saznanja u vezi koronavirusa pročitajte ► ovdje ◄.
2. SARS
SARS, zarazni teški akutni respiratorni sindrom prvi put je registriran krajem 2002. godine u Kini, a već iduće godine proširio se u više od 30 zemalja. Svaka deseta zaražena osoba je umrla. Uzročnik je također koronavirus iz porodice Coronaviridae.
3. Ebola
Postoji nekoliko tipova virusa ebole, koji se prvi put pojavio prije 43 godine u Sudanu i Kongu. Epidemija izazvana Zair ebola virusom koja je trajala od kraja 2013. do 2016., prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, najveća je epidemija ebole u povijesti.
4. Marburg
Marburg kao i ebola, izaziva hemoragijsku groznicu, odnosno naglu pojavu visoke temperature praćene unutarnjim krvarenjem, što dovodi do šoka i zatajenja organa. U epidemiji u Kongu od 1998. do 2000. godine te 2005. godine u Angoli zabilježena je smrtnost veća od 80 posto.
5. Denga groznica
Toplija klima pogoduje širenju denga virusa, koji prenose komarci. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake godine oboli i do sto milijuna ljudi. Kao i ebola i marburg, denga groznica također može dovesti do hemoragijske groznice koja ima smrtnost od 20 posto. Trenutačno se u Francuskoj razvija cjepivo protiv denga groznice.
6. HIV
Već je usmrtio 36 milijuna ljudi otkad je otkriven početkom 80-ih godina 20. stoljeća i unatoč jakim antivirusnim koktelima lijekova koji u razvijenim i srednje razvijenim zemljama daju dobre rezultate liječenja. Međutim, siromašne zemlje bilježe veliku smrtnost. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije petina stanovništva supsaharske Afrike pozitivna je na HIV.
7. Gripa
Javljaju se nove vrste gripe, poput ptičje, koje se brže šire pa su i pogubnije jer ► gripa ◄ nosi i rizik od smrti zbog komplikacija do kojih može doći u osjetljivijih skupina stanovništva. Tijekom uobičajene sezone gripe svake godine od nje umre skoro pola milijuna ljudi širom svijeta, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. Jedna od najsmrtonosnijih epidemija gripe bila je španjolska groznica, koja je 1918. pogodila gotovo polovicu svjetske populacije, a ubila je oko 50 milijuna ljudi. Stručnjaci upozoravaju da bi se slična pandemija mogla ponoviti.
8. Rotavirus
Rotavirus pogađa djecu predškolske dobi, brzo se širi i vodeći je uzročnik ozbiljnih oblika proljeva koji dovode do dehidracije i životne ugroženosti. Zapadne zemlje smanjile su širenje cijepljenjem, no u nerazvijenim zemljama i dalje predstavlja veliku opasnost. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je 453.000 djece mlađe od pet godina širom svijeta umrlo zbog zaraze ovim virusom.
9. Zika groznica
Zika groznica se prenosi ubodom komaraca Aedes vrste, ali i spolnim odnosim te transfuzijom krvnih pripravaka. Bolest se također prenosi s majke na dijete u maternici te uzrokuje mikrocefaliju. Ne postoji učinkovito cjepivo. Najveće širenje bolesti dogodilo se u Brazilu 2015. godine, a Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je međunarodno izvanredno zdravstveno stanje u veljači 2016.
10. Hanta virus
Na Zapadu je ovo relativno nov virus, iako je otkriveno da su njime bili zaraženi i američki domoroci iz plemena Navaho. Godine 1993. virus je “ponovno” otkriven kod mladog para koji je u SAD-u umro samo nekoliko dana nakon zaraze koju je prenio miš (vrste Peromyscus) koji se nastanio u njihovu domu. Više od 600 ljudi u SAD-u otada se zarazilo, a više od trećine je umrlo. Epidemija je zabilježena i među vojnicima tijekom Korejskog rata početkom 50-ih godina 20. stoljeća.
