7 najčešćih pitanja o želucu

Kada je bol u trbuhu znak za uzbunu i kada se treba požuriti liječniku

Bol u trbuhu je općenito jedan od najčešćih kliničkih simptoma, no treba naglasiti da ona ne mora isključivo biti vezana uz probavni trakt, već se i bolesti drugih organskih sustava mogu očitovati bolovima u trbuhu. Kad govorimo o ovom simptomu, treba uzeti u obzir niz parametara, poput karakteristika boli (je li ona režuća, grčevita, tupa …), lokalizacije i širenja bolova u trbuhu, trajanja bolova (je li riječ o akutnim ili kroničnim tegobama), intenziteta boli te pojave drugih simptoma uz bolove kao što su temperatura, proljev ili povraćanje. Iako je većina bolova u trbuhu prolaznog i beznačajnog karaktera (primjerice prolazne dispeptične tegobe, gastritisi, infektivni gastroenteritisi i slično), kod pojave takozvanih alarmantnih simptoma treba što prije potražiti liječničku pomoć. Takvi zabrinjavajući simptomi su kronična bol koja se pojačava, posebno ako je praćena gubitkom apetita i mršavljenjem te promjenom karakteristika stolice ili krvlju u stolici. Također, bilo kakva akutna, nagla bol koja se pojačava, posebno ako je povezana s pojavom temperature, zimice, tresavice ili “tvrdog” trbuha, zahtijeva hitnu konzultaciju s liječnikom. Bolje je ne uzimati napamet lijekove prije nego što liječnik pregleda pacijenta te procijeni situaciju i eventualno zatraži daljnju obradu bolova u trbuhu. Nakon konzultacija s liječnikom može se početi propisana terapija koja ovisi o procjeni liječnika što je uzrok bolova. Ako je zaključeno da su bolovi u trbuhu posljedica neke prolazne gastroenterološke problematike, nema potrebe uzimati posebnu terapiju, već će nekoliko dana dijete u većini slučajeva biti dovoljno.

Što učiniti kad se javi mučnina (a nije riječ o trudnoći). Treba li odmah otići liječniku ili se može pokušati s nekim mjerama samopomoći

Mučnina kao simptom također može biti posljedica niza gastroenteroloških i negastroenteroloških uzroka. Posebno treba naglasiti mučninu kao simptom neuroloških bolesti (naročito ako je povezana s glavoboljom i smetnjama vida). Što se tiče gastroenteroloških bolesti, mučnina je najčešće dio takozvanog sindroma dispepsije koji je praćen nelagodom u žličici (epigastrij – područje gornjeg i središnjeg dijela trbušne šupljine), mučninom i nadutošću, a ti simptomi većinom su provocirani određenom hranom. U tom slučaju kratkotrajne dijetne mjere od najveće su pomoći, ali ako tegobe ne prolaze ili ako su praćene značajnijim mršavljenjem, potrebno je otići liječniku radi procjene je li potrebna daljnja obrada (ultrazvuk abdomena, testiranje na Helicobacter pylori ili gastroskopija).

Zašto dolazi do nadimanja i je li to razlog za zabrinutost

Nadutost kao tegoba prilično je čest simptom koji navode pacijenti u gastroenterološkoj ambulanti. I to je najčešće dio sindroma dispepsije, to jest dio poremećaja u pasaži crijeva te većinom nije razlog za veliku zabrinutost. Međutim, nadimanje rijetko može biti i dio organskih gastroenteroloških bolesti, primjerice celijakije, ali i uzrokovano ginekološkim problemima. U svakom slučaju, nadutost koja se pogoršava bez obzira na dijetne mjere prehrane i koja je praćena gubitkom apetita zahtijeva konzultaciju s liječnikom.

Koliko prehrana utječe na zdravlje i je li ona glavni krivac za većinu tegoba i bolesti želuca

Prehrana sigurno nije uzrok organskih gastroenteroloških bolesti. Postoje određene, dobro definirane bolesti probavnog trakta kod kojih je potrebno apsolutno izbjegavati određenu hranu (na primjer gluten kod celijakije, mlijeko i mliječne proizvode kod intolerancije laktoze i slično) te posebne vrste dijete kod bolesti gušterače, jetre i upalnih bolesti crijeva. Važno je naglasiti da sama prehrana nije uzrok bolesti, već određene namirnice samo mogu pogoršati simptome postojećih bolesti. Također, prehrana i tegobe koje ona može izazvati dosta su individualne pa tako određenim pacijentima s gastritisom tegobe može provocirati veća količina slatkiša, dok drugima smeta masna i pržena hrana, a trećima mlijeko i mliječni proizvodi. Općenito je potrebno izbjegavati masnu hranu, teške i začinjene umake, gazirana pića, alkohol i pušenje. Prehrana bi se trebala bazirati na mediteranskom tipu s unosom više bijelog mesa nego crvenog i s dominantno kuhanom, a ne prženom hranom.

Postoje li namirnice za koje se može reći da su melem za želudac

Nema ni jedne namirnice koja bi se mogla nazvati “melemom za želudac”. Pristup prehrani kod pacijenata s gastritisom i dispeptičnim tegobama je individualan, odnosno pacijentima savjetujemo da uzimaju onu hranu koja im ne izaziva tegobe.

Što se u posljednjih desetak godina promijenilo u spoznajama o zdravlju želuca i načinima liječenja bolesti želuca

Uz korekciju stila života i prehrambenih navika koje bi trebale biti prva metoda liječenja, na tržištu se pojavila nova skupina lijekova (takozvani inhibitori protonske pumpe) koji redukcijom lučenja želučane kiseline poboljšavaju tegobe pacijenta. No, ti se lijekovi ne bi smjeli uzimati bez prethodnog razgovora s liječnikom obiteljske medicine ili gastroenterologom, to jest tek na njihovu indikaciju. Također treba reći da pacijenti sa simptomima koji bi se mogli uklopiti u dijagnozu dispepsije ili blažih gastritičnih tegoba ne trebaju nužno odmah gastroskopiju. Gastroskopija se danas preporučuje pacijentima starijim od 45 godina ili mlađima ako imaju ranije spomenute alarmantne simptome ili kod dugotrajnih, tvrdokornih tegoba koje često recidiviraju. Kod pacijenata kod kojih nije potrebna gastroskopija bilo bi uputno napraviti test na prisutnost Helicobacter pylori (urea izdisajni test ili antigen u stolici) jer je prisutnost te bakterije jedan od najčešćih uzorka kroničnog gastritisa i povećava rizik za razvoj karcinoma želuca. Ako je nalaz bakterije pozitivan, potrebno je provesti liječenje bakterije (takozvana eradikacija koja uključuje dva antibiotika uz inhibitor protonske pumpe), a ako se nije utvrdila prisutnost Helicobacter pylori, može se započeti isključivo s terapijom inhibitorom protonske pumpe 2-3 mjeseca. Lijek se uzima natašte, ujutro pola sata prije jela, ali uz liječenje navedenim lijekom nužno se pridržavati i svih spomenutih mjera prehrane i promjene stila života.

Koje su navike neprijatelji zdravlja želuca

Bilo bi bolje govoriti o nekim općim mjerama za očuvanje zdravlja želuca. Prestanak pušenja, redukcija uzimanja alkohola, uzimanje češćih, ali manjih obroka (bolje je jesti 5 puta dnevno manju količinu hrane nego se naglo najesti 1 ili 2 puta dnevno) te izbjegavanje kasnovečernjih obroka i jedenja prije spavanja mjere su koje će blagotvorno djelovati na želudac.