Ovdje može biti vaša reklama
Naslov + tekst reklame do max 30 riječi + link web stranice i/ili kontakt telefon.
Cijena: 3 mjeseca = 300 kn; 6 mjeseci = 500 kn; 12 mjeseci = 800 kn
Info: centaur4@gmail.com ili tel: 098/656-829


Adrenalni umor problem današnjice

Umor, tjeskoba, dobivanje na težini i problemi sa snom samo su neke od posljedica dugotrajnog stresa a ako one potraju predugo, mogu izazvati razne zdravstvene probleme. Na vrijeme ojačajte otpornost na stres i sačuvajte zdravlje od njegovih posljedica.

Sasvim je normalno osjećati se umorno nakon napornog dana, zbog toga se ne treba zabrinjavati. No ako se nakon prospavane noći još uvijek osjećate umorno, to bi već mogao biti znak da nešto nije u redu. Evo i zašto.

Odgovor tijela na stres, često poznat kao reakcija “bori se ili bježi”, prirodni je mehanizam koji nam spašava život u slučaju potencijalne opasnosti. Njega pokreću nadbubrežne žlijezde, što znači da naša sposobnost prilagodbe na stres ovisi uglavnom o nadbubrežnim žlijezdama. No mnoštvo svakodnevnih fizičkih i psihičkih zahtjeva koje pred vas stavlja užurban, moderan način života — uključujući i stresan posao, manjak sna, financijske brige ili emocionalne probleme — navodi naše nadbubrežne žlijezde da misle kako smo neprestano u opasnosti, te one neprestano aktiviraju odgovor na stres i proizvode hormone koji bi nam za to trebali dati snage, kortizol i adrenalin. A to tijelu ne odgovara, štoviše, šteti mu.

Tri faze adrenalnog umora

Do iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezdi ne dolazi preko noći, već u tri faze:
• napetost – prevladava napetost jer zbog stalnih stresnih opterećenja tijelom cirkulira previše kortizola
• napetost i umor – proizvodnja kortizola već je poremećena, pa osobe osjećaju podjednako silan umor (ujutro) i napetost (u večernjim satima)
• umor – prevladava umor jer nadbubrežne žlijezde zbog iscrpljenosti proizvode premalo kortizola (sindrom izgorjelosti, eng. burn-out).

Iscrpljene žlijezde

Nadbubrežne ili adrenalne žlijezde, iako fizički smještene na lijevom i desnom bubregu, dio su autonomnoga živčanog sustava koji regulira sve tjelesne funkcije koje naše tijelo obavlja neovisno o našoj volji. Te žlijezde luče više hormona, a u stresnim situacijama luče ih pojačano kako bi organizam brzo bio pripremljen za borbu ili bijeg (ubrzao se rad srca, suzile se krvne žile, podigla razina šećera u krvi i krvni tlak). No takvo pojačano lučenje, iako nam pomaže spasiti glavu, nije namijenjeno da se zloporabi prečesto. Preopterećenost nadbubrežnih žlijezdi s vremenom može dovesti do njihove iscrpljenosti (tzv. adrenalni umor, eng. adrenal fatigue) koja se može očitovati raznim simptomima kao što su:
• umor i iscrpljenost
• teško razbuđivanje i ustajanje iz kreveta
• lagana vrtoglavica nakon ustajanja
• buđenje usred noći
• gastrointestinalni problemi
• preosjetljivost na kemijske supstancije
• vrtoglavica
• javljanje dosad nepostojećih alergija
• potreba za stimulansima kao što su kava, energetski napitci ili cigareta
• zaboravljivost i problemi s koncentracijom
• oslabljen imunitet
• učestalo javljanje kroničnih infekcija
• nedostatak energije
• teško oporavljanje nakon stresnih situacija
• osjećaj bezvoljnosti, depresivnosti, tjeskobe ili razdražIjivosti
• nakupljanje masnoće u području struka i dr.

Pretpostavlja se da oko 75% radno aktivnih osoba pati od simptoma iscrpljenosti nadbubrežnih žlijezdi u bilo kojem obliku – od stalne napetosti do stalnog umora, a posebno su tome sklone osobe ženskog spola, majke s djecom, jer ih nakon radnog mjesta čeka jedno novo radno polje.

Navedene znakove upozorenja na iscrpljenost nadbubrežnih žlijezdi ne treba zanemarivati jer mogu dovesti do ozbiljnijih problema i javljanja autoimunih bolesti, kroničnog umora, hormonske neravnoteže, iritabilnog kolona, fibromialgije, artritisa, preuranjene menopauze hipotireoze, problema s kožom i dr.

Kako okrijepiti žlijezde?

Stanje adrenalnog umora nije trajno stanje, a najvažnije od svega, nadbubrežne žlijezde mogu se regenerirati. Za to nije potrebno uzimati nikakve lijekove, dovoljno je u svakodnevicu unijeti nekoliko važnih promjena, ali biti svjestan njihove važnosti i nužnosti pridržavanja.

Smanjenje stresa. Usredotočite se na smanjenje stresa i svoju emocionalnu dobrobit stavite na prvo mjesto. Razne stresove ne možete izbjeći ili izmijeniti, ali možete promijeniti svoj odnos prema njima. Istraživanja su pokazala da to uistinu može smanjiti negativne učinke stresa.

Kvalitetan san. Za oporavak i jačanje nadbubrežnih žlijezdi san je nužnost, pri čemu je iznimno važno spavati 7 – 8 sati svaku noć, te krenuti na počinak po mogućnosti ne iza 22 sata, u skladu s ritmom nadbubrežnih žlijezdi.

Opuštanje. Nađite vremena za odmor i opuštanje, najmanje jedan sat svaki dan.

Hranite se ispravno. Valja izbjegavati namirnice bogate šećerom i jednostavnim ugljikohidratima, uzdržati se od kave i pića s kofeinom, kao i alkoholnih pića. Također je važno ne preskakati obroke, a ponajviše ne doručak. Trebali biste doručkovati ubrzo po ustajanju, a najkasnije do 10 sati. Tijekom dana morate imati još dva obroka (ručak i večeru) te prijepodnevnu i popodnevnu užinu, s tim da bi posljednji obrok trebao biti oko 18 sati.

Umjerena tjelesna aktivnost. Tjelesna aktivnost relaksira i pridonosi normaliziranju kortizola, ali samo ako je umjerena.

Fitoterapija. Potražite preparate s biljkama kojima se pripisuje adaptogeno djelovanje jer one mogu smanjiti negativne učinke stresa i pomoći u balansiranju nadbubrežnih žlijezdi jer podržavaju rad tjelesnih sustava na razne načine i dovode tijelo u homeostazu. Takve su bilike sibirski ginseng, opnasti kozlinac, rodiola i kordiceps, a posebno sveti bosiljak, po mnogima najpotentniji i najcjenjeniji adaptogen. Biljke adaptogenog djelovanja preporučuje se uzimati tijekom i nakon stresnih situacija jer one pomažu balansirati kortizol, preciznije, pomažu smanjiti previsoke razine kortizola, a podići preniske.

Stres i kortizol – glavni krivci za većinu kroničnih bolesti

Stres je vodeći uzrok javljanja većine kroničnih tegoba i bolesti, od problema nezdrave prekomjerne težine i hipotireoze do preuranjena starenja i bolesti srca, pa i raka. Utjecaj kortizola u našem tijetu osjeća se na razne načine: potiskuje naš imunosni sustav, podiže razinu šećera u krvi, narušava cikluse sna i budnosti, i još mnogo toga. Nije stoga ni čudo da je stres u korijenu većine zdravstvenih problema – kad je proizvodnja kortizola neuravnotežena, pate svi hormonski sustavi, a zajedno s njima i cijelo tijelo.