BRONHITIS: kako spriječiti komplikacije

Bronhitis ili upalno stanje bronha popraćeno je iskašljavanjem sekreta, a ponekad i povišenom tjelesnom temperaturom. Javlja se kao samostalna bolest, ali i kao simptom nekih drugih bolesti. Može biti akutnog ili kroničnog oblika.

Bronhitis je prilično učestala bolest od koje, prema nekim statistikama, u svijetu boluje otprilike 15 posto odrasle populacije.

Kada je u pitanju akutni bronhitis, kašalj s iskašljavanjem, smetnje disanja i ponekad povišena tjelesna temperatura traju nekoliko dana ili nekoliko tjedana. No potraju li kašalj i iskašljavanje dva ili tri mjeseca, a posebno ako se ponavljaju nekoliko godina uzastopce, gotovo da nema sumnje da je riječ o kroničnom bronhitisu.

»Kašalj« je u početnom stadiju bolesti ozbiljan znak upozorenja. U uznapredovanom stadiju kašalj se javlja i pri uobičajenim aktivnostima, a potiču ga i čimbenici iz okoliša poput hladnog i vlažnog zraka ili kućne prašine.

BRONHITIS - kako spriječiti komplikacije

Kronični bronhitis uzrokuje progresivno
slabljenje dišnih funkcija.

Kronični bronhitis uzrokuje progresivno slabljenje dišnih funkcija. Kako bolest ponekad napreduje bez očitih simptoma i tegoba, najčešće se bolesnici liječniku obraćaju tek u uznapredovanom stadiju bolesti, kad se stanje pogorša i jave ozbiljne teškoće disanja, dispneja i osjećaj stezanja u prsnom košu. Zbog toga je vrlo važno bolest pravodobno dijagnosticirati i početi liječiti jer neliječeni bronhitis može izazvati teške komplikacije koje se ne liječe lako.

Što je uzrok

Uzroka bronhitisa je više, kao što je i više oblika kroničnog bronhitisa. Ovisno o simptomima razlikujemo: kronični neopstruktivni bronhitis, kronični opstruktivni bronhitis i kronični bronhitis s posljedicom emfizemom pluća.

Uzroke bolesti dijelimo na unutarnje i vanjske. Od vanjskih uzroka najčešći su nečisti zrak, pušenje i infekcije dišnih putova. O tome koliki je utjecaj pušenja na pojavu bronhitisa, najbolje svjedoči činjenica da u svijetu od kroničnog bronhitisa obolijeva otprilike osam posto nepušača, a 50 posto dugogodišnjih pušača, i to onih koji puše više od 20 cigareta dnevno. Osim pušenja štetno je i pasivno pušenje, a štetni utjecaj imaju i bakterije i virusi, uzročnici akutnog bronhitisa.

Kad se govori o unutarnjim čimbenicima, u prvom redu ističe se slabost sluznice dišnih putova i poremećena regulacija širenja i sužavanja bronha.

Oboljenja dišnog sustava, posebice ako su česta i ponavljaju se, stvaraju uvjete za pojavu bronhitisa. Među njima posebno se ističu oboljenja dišnih putova u dječjoj dobi, koja uz alergije predstavljaju čimbenik povećanog rizika.

Kako se bolest dijagnosticira

Klinički pregled osnova je za ciljane specijalističke pretrage i konačno postavljanje dijagnoze. Iz razgovora s bolesnikom liječnik doznaje sve o njegovu načinu života, preboljenim bolestima, eventualnoj izloženosti štetnim čimbenicima, doznaje podatke o vrsti i učestalosti kašlja, smetnjama disanja i drugim smetnjama kao što su tahikardija ili eventualne smetnje spavanja.

U uznapredovanom stadiju bolesti povećava se promjer prsnog koša, ošit je spušten i ograničena kretanja, otkucaji srca i disanje teže se čuju. Za konačno postavljanje dijagnoze i utvrđivanje stadija bolesti liječnik preporučuje sljedeće pretrage:

• provjeru plućne funkcije, spirometriju, test koji je najvažnija dijagnostička metoda za dokazivanje kroničnih opstruktivnih bolesti pluća i bronha jer omogućava dijagnosticiranje bolesti i kad simptomi nisu prisutni,
• rendgensku pretragu pluća, važnu za promatranje stanja cijelog dišnog sustava,
• pregled iskašljanog sekreta, čime se utvrđuju mikroorganizmi, uzročnici pogoršanja bolesti, što omogućuje propisivanje primjerenog liječenja.

Kako se liječi

U liječenju se propisuju bronhodilatatori, lijekovi koji ublažavaju simptome i olakšavaju prolazak zraka kroz dišne putove. No u slučaju da bolesnik ne podnosi određeni lijek, liječenje se prilagođava individualno. Za uspješnost liječenja vrlo je važno pridržavati se uputa liječnika o primjeni lijeka te redovito obavljati kontrolne preglede koji će omogućiti da se procijeni djelovanje lijeka i eventualno prilagodi način liječenja.

Bronhodilatatori se mogu uzimati inhalacijom, na usta, potkožno ili venskim putem. U većini slučajeva i uvijek kada je to moguće uzimaju se putem inhalacija jer je tada njihov učinak na pluća najbolji. Sredstva koja omekšavaju nakupljenu sluz i olakšavaju iskašljavanje od velike su pomoći. Antibiotici se propisuju samo u slučaju infekcije te nakon obavljenih pretraga.

Za uspješnost liječenja vrlo je važno održavati higijenu usne šupljine, liječiti bolesti uha, nosa i grla.

Liječenje kortikosteroidima u nekih bolesnika dovodi do poboljšanja, no dugotrajna primjena tih lijekova može prouzročiti brojne nuspojave koje nije moguće predvidjeti.

Bolesnici koji boluju od opstruktivnih bolesti pluća i bronha izloženi su povećanoj opasnosti od srčanožilnih bolesti, slabljenja imuniteta i mišića. Cijepljenje protiv upale pluća preporučuje se svima koji pripadaju skupini povećana rizika, bez obzira na životnu dob, i to svakih pet godina. Cijepljenje protiv Haemophilusa influenzae tipa B preporučuje se i novorođenčadi, a odraslima samo u određenim slučajevima.