Četkica spašava zube

S bolestima zubi i usne šupljine neki se susreću već u djetinjstvu, dok neki i duboku starost dočekaju sa zdravim zubima. U čemu je tajna?

Često se, govoreći o prevenciji i opasnostima za zdravlje, spominju kronične bolesti, no o kroničnim bolestima usne šupljine i zubi ne govori se dovoljno. A upravo su bolesti parodonta i karijes najčešće kronične bolesti usne šupljine koje mogu ostaviti posljedice i na udaljene organe. Nažalost prevencija tih bolesti dosta je slaba, a zapravo je vrlo jednostavna – u većini slučajeva dovoljno je pravilno održavanje oralne higijene.

Što obolijeva

Parodont je funkcijska cjelina tkiva koja podupiru zube, to je potporni – vezivni aparat zuba, a sastavljen je od:

• zubnog mesa (gingive),
• dezmodonta (parodontnih vlakana koja se nalaze između korijena zuba i kosti),
• cementa zuba,
• alveolne kosti.

Upalne promjene zubnog mesa nazivamo gingivitis, a ako se bolest proširi i na dublje dijelove parodonta, posebno alveolnu kost, govorimo o parodontitisu. Povlačenje zubnog mesa bez istovremenog upalnog procesa nazivamo recesijom gingive.

Više je čimbenika koji pospješuju nastanak i razvoj ovih bolesti:

• bakterijske naslage (tzv. bakterijski plak) koje kada se nakupe na zubnom mesu postaju izvor upalne reakcije,
• zubni kamenac,
• ostaci hrane koji na rubu zubnog mesa mogu oštetiti tkivo i, poput bakterijskog plaka, stvaraju idealne uvjete za nakupljanje i razvoj bakterija.

Najčešće bolesti

U zdravoj usnoj šupljini, u kojoj su svi zubi na broju i svi su zubi zdravi, zdravo je i neoštećeno zubno meso, ostaci hrane teško će se zadržati. Međutim oštećen ili nepravilan spoj zubnog mesa i zuba, bez obzira na to radi li se o karijesu ili neprimjerenom zubnom ispunu, te nedostatak jednog zuba ili više njih stvara idealne uvjete za nakupljanje hrane oko zuba. Osim toga gubitak istog zuba u suprotnoj čeljusti najpodmukliji je uzrok razvoja parodontnih bolesti. Zbog toga je jako važno poduzeti doslovce sve da se ne izgubi nijedan zub, a ako se to dogodi, valja čim prije nadoknaditi taj zub, i to odgovarajućim protetskim nadomjeskom (krunicom ili implantatom), kako bi se sačuvala žvačna funkcija i ukupno zdravlje usne šupljine. Značajan utjecaj na razvoj parodontnih bolesti imaju i loši zubni nadomjesci poput primjerice odstojećeg ispuna zuba, odstojećih rubova krunica te dijelova proteza i kvačica koji, ako leže na zubnom mesu, mogu nadražiti zubno meso i uzrokovati oštećenja i povlačenje zubnog mesa, te stvaranje parodontnih džepova. Kad je riječ o najčešćim bolestima usne šupljine, tada su na prvom mjestu gingivitis i parodontitis. Gingivitis se javlja u čak više od 80 posto djece, a tek je poneka odrasla osoba pošteđena od gingivitisa i parodontitisa. Oštećenja parodonta koja se zbog oboljenja jave u ranoj životnoj dobi uspješno se liječe, no kako u srednjoj životnoj dobi ta bolest razara velike dijelove prirodnog zubala, većina osoba srednje životne dobi gubi zube prije vremena.

Bolest prljavih zubi

Nekoliko je vrsta gingivitisa, a razlikuju se ovisno o uzroku. Gingivitis simplex posljedica je plaka i zbog toga se naziva gingivitis prljavih usta. Taj oblik gingivitisa javlja se u gotovo 95 posto osoba koje imaju svoje zube, a uz njega se među najčešće bolesti gingive javlja i akutni nekrotični ulcerozni gingivitis. Taj gingivitis vrlo često recidivira i razvija se u ulcerozni parodontitis. Bolest počinje u mladenačkoj dobi.

Od osnovnih vrsta gingivitisa uz ova dva razlikujemo još gingivitis kompliciran zbog hormonskih utjecaja, a javlja se u pubertetu i trudnoći.

Primarni uzrok svih gingivitisa je bakterijski plak i nedovoljna higijena usne šupljine, dok se ulcerozni gingivitis gotovo uvijek javlja u strastvenih pušača.

Gingivitis karakterizira upala zubnog mesa, koja je slabija ili jača ovisno o kojoj vrsti gingivitisa se radi.

Četkica spašava zube
Ocijenite ovaj članak