Gastritis: najčešći krivac Helicobacter pylori

Gastritis, odnosno upala sluznice želuca, može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a s obzirom na trajanje simptoma i tegoba može se podijeliti na akutni, koji karakterizira kratko trajanje, te kronični, koji može trajati mjesecima ili godinama. – Najčešći uzrok gastritisa je infekcija bakterijom Helicobacter pylori, koja je prisutna u gotovo polovice ljudi, a ostali mogući uzroci su lijekovi (salicilati i nesteroidni protuupalni lijekovi), alkohol, kronično povraćanje, pretjerano izlučivanje želučane kiseline kao odgovor organizma na velik stres (primjerice kod operacija, teške upale, opeklina ili ozljeda) te uzimanje korozivnih tvari (kiseline, lužine i si.) i povrat žučne kiseline ako postoji slabost kružnog mišića koji u normalnim uvjetima to sprečava. I dob je rizični čimbenik, jer sa starenjem dolazi do stanjenja želučane stijenke koja postaje osjetljivija, a i zastupljenost infekcijom H. pylori je veća.

Kada simptomi postaju alarmantni

Simptomi su raznoliki, a obuhvaćaju bol ili nelagodu u gornjem dijelu trbuha, podrigivanje, napuhavanje, osjećaj vraćanja želučane kiseline i nemogućnost probavljanja hrane, mučninu, povraćanje, odnosno osjećaj punoće nakon obroka i brzo zasićenje. Alarmantni simptomi koji ukazuju na razvoj komplikacija su gubitak apetita, povraćanje krvi ili sadržaja sličnog crnoj kavi te tamna stolica. No unatoč tome što bolesnici često vjeruju da izraženiji simptomi znače težu bolest, to ne mora biti uvijek tako. U svakom slučaju, ako bolesnik ima opisane simptome, a posebice ako su prisutni i rizični čimbenici, postavlja se sumnja na kronični gastritis i provodi odgovarajuća terapija nakon utvrđivanja infekcije H. pylori.

Ako se gastritis liječi pravodobno, prognoza je najčešće povoljna. U suprotnom može doći do razvoja ulkusa i tumora.

Invazivna dijagnostika samo kod težih slučajeva

Infekcija H. pylori može se dokazati invazivnim i neinvazivnim metodama. – Neinvazivne dijagnostičke metode uključuju urea izdisajni test, pregled krvi na prisutnost specifičnih protutijela te stolice na antigen H. pylori. Urea izdisajni test i pregled stolice na antigen H. pylori testovi su koji nisu ni bolni ni neugodni za bolesnika te se najčešće koriste za dokazivanje infekcije H. pylori i ocjenu provedene terapije. S druge strane, pregledom krvi ili sline dokazuje se samo kontakt s H. pylori, ali ne i prisutnost bakterije te se ova metoda rjeđe koristi. Ako pak bolesnici imaju alarmantne simptome, ne reagiraju na provedenu terapiju ili su stariji od 50 godina, treba učiniti invazivnu dijagnostiku, tj. ezofagogastroduodenoskopiju (EGD) kod koje se endoskopski uzima komadić tkiva sluznice želuca. Krvne pretrage ne koriste se u dijagnostici gastritisa, već samo za isključivanje drugih bolesti.

Ignoriranje problema vodi u opasne komplikacije

Ono što je dobro jest da sami, promjenom nekih životnih navika, u prvom redu prehrane i stila života, možemo u velikoj mjeri utjecati na simptome i ublažiti ih. Treba uzimati manje obroke više puta dnevno, izbjegavati hranu koja potiče razvoj simptoma (voćne sokove od agruma, masnu, prženu, začinjenu i kiselu hranu, suhomesnate proizvode, punomasne i začinjene sireve), smanjiti ili potpuno prestati konzumirati alkohol, lijekove koji štete sluznici želuca zamijeniti drugom skupinom u konzultaciji s liječnikom te pokušati smanjiti ili izbjegavati stresne situacije. S druge strane, ako se ne promijeni način života i ne provede odgovarajuća terapija, može doći do razvoja opasnih komplikacija kao što su ulkus, tumor ili MALT limfom. – Postoje dvije skupine preparata za smanjivanje želučane kiselosti: H2-antagonisti (ranitidin, cimetidin, famotidin) i inhibitori protonske pumpe (omeprazol, pantoprazol, lansoprazol). Ako se dokaže infekcija H. pylori, mora se provesti antibiotička terapija, a ako se utvrdi vanjski uzrok simptoma, primjerice lijekovi, potrebno ih je ukinuti i zamijeniti drugom skupinom. U novije vrijeme u suzbijanju simptoma dodatno se mogu koristiti i probiotici. U svakom slučaju, može se zaključiti da je, ako je gastritis tretiran pravodobno i odgovarajućim preparatima, prognoza dobra.

Ulkus – komplikacija gastritisa

Jedna od mogućih komplikacija gastritisa je oštećenje sluznice probavnih organa, tj. ulkusna bolest. Ako se oštećenje sluznice nalazi u želucu, zovemo ga želučani, gastrični ili ventrikularni ulkus, a ako se nalazi u dvanaesniku, duodenalni ulkus, dok je jedinstveni naziv za oba peptički ulkus. Ulkusi želuca najčešći su u ljudi starijih od 60 godina, dok se ulkusi dvanaesnika obično javljaju u dobi između 30 i 50 godina. Čak 80% bolesnika koji imaju ulkus dvanaesnika i oko 60% bolesnika sa želučanim ulkusom imaju infekciju bakterijom H. pylori. Drugi najčešći uzrok su nesteroidni protuupalni lijekovi pa tako 10 do 20 posto ljudi koji redovito uzimaju ili acetilsalicilnu kiselinu ili nesteroidne upalne lijekove tijekom života dobiju ulkusnu bolest.

Ako vas muči gastritis, izbjegavajte:
• sokove od agruma
• masnu, prženu, začinjenu i kiselu hranu
• suhomesnate proizvode
• punomasne i začinjene sireve
• alkohol