Ovdje može biti vaša reklama
Naslov + tekst reklame do max 30 riječi + link web stranice i/ili kontakt telefon.
Cijena: 3 mjeseca = 300 kn; 6 mjeseci = 500 kn; 12 mjeseci = 800 kn
Info: centaur4@gmail.com ili tel: 098/656-829


Jesu li žene zaštićene od bolesti srca

Uvriježeno je mišljenje da kardiovaskularne bolesti pripadaju muškom spolu. No epidemiološki podaci pobijaju to shvaćanje, pogotovo u suvremenom svijetu koji povećava i mijenja obaveze što ih žene imaju na radnom mjestu, obitelji i zajednici. Prema podacima Svjetske kardiološke federacije svake godine više od 8,6 milijuna žena diljem svijeta umire od srčanog ili moždanog udara. To je više od ukupnog broja žena u svijetu koje umiru od svih vrsta karcinoma, tuberkuloze, AIDS-a ili malarije zajedno. Radi se, dakle, o velikom javnozdravstvenom problemu koji se utjecajem na promjenjive čimbenike rizika može prevladati, a srčani ili »moždani udar« spriječiti i osigurati duži život.

U čemu je razlika

Žene obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, osobito koronarne bolesti, oko deset godina kasnije nego muškarci. Prije 55. godine života žene imaju niži rizik od kardiovaskularnih bolesti od muškaraca, a razlog za to su hormoni estrogeni koji omogućuju određeni oblik zaštite protiv kardiovaskularnih bolesti prije menopauze.

Jesu li žene zaštićene od bolesti srca

Prije 55. godine života žene imaju niži rizik od
kardiovaskularnih bolesti od muškaraca.

Nakon 55. godine rizik od kardiovaskularne bolesti raste i u žena i u muškaraca. To ne vrijedi za žene koje su ušle u menopauzu puno ranije ili su im operacijom uklonjeni jajnici jer one ulaze u povećani rizik znatno ranije.

Žene imaju iste čimbenike rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti kao i muškarci, samo što neki čimbenici, primjerice šećerna bolest, utječu na žene izraženije nego na muškarce, a žene usto imaju i neke čimbenike svojstvene samo ženama, npr. menopauzu. Važno je znati da se žene teže oporavljaju od najtežih oblika kardiovaskularne bolesti, kao što je primjerice »srčani udar«, koji je u žena puno teži i nepredvidljiviji tijek.

Što se može mijenjati

Najznačajniji promjenjivi čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti su:
pušenjepovišena razina kolesterola i trigliceridaarterijski tlakšećerna bolest, kod koje je važno naglasiti da prije menopauze umanjuje zaštitni učinak estrogena na nastanak koronarne bolesti • pretjerana tjelesna težina (indeks tjelesne mase 25 – 29,5) i debljina (indeks tjelesne mase preko 30), osobito ako se radi o tzv. centripetalnoj debljini – debljini u predjelu struka; ovdje valja naglasiti i nepovoljan učinak čestih i naglih varijacija u tjelesnoj težini kao rezultat čestih i nepravilnih dijeta, što smanjuje razinu zaštitnog HDL kolesterola, a vrlo je tipično za žene • uzimanje hormonske kontracepcije udruženo s pušenjem izrazito povećava rizik od koronarne bolesti u žena starijih od 35 godina • manjak fizičke aktivnostinezdrave dijete, osobito one koje sadrže zasićene masne kiseline i podižu razinu LDL kolesterola i one koje sadrže visoku razinu natrija zbog rizika od povišenog tlaka • »stres i depresija«, osobito depresija koja je dva puta češća u žena • slabokrvnost, česta pojava u žena generativne dobi.

Dob, menopauza, naslijeđe

Dob, menopauza i naslijeđe su uz ostalo nepromjenjivi čimbenici rizika. Ono što je na prvi pogled jasno jest da je promjenjivih čimbenika rizika puno više nego nepromjenjivih. Stoga je važno shvatiti da žene obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti i da je smrtnost od njih veća od smrtnosti od svih drugih teških bolesti u žena. Stoga je važno da žene same na vrijeme toga budu svjesne, da prestanu pušiti, da se redovito bave fizičkom aktivnošću, da se zdravo hrane i kontroliraju kalorijski unos kako se ne bi nepotrebno debljale, da vode računa o svome hormonskom zdravlju i o nadoknadi željeza ako ga pojačano gube menstruacijskim ciklusom i da svakako liječe povišeni tlak ako se pojavi.

Menopauza je osobito osjetljivo razdoblje za svaku ženu. Tada se broj čimbenika rizika naglo povećava te je osobito u to doba ženina života važno primijetiti svaku promjenu i nove simptome povezane sa srcem i, ako se pojave, potražiti pomoć liječnika obiteljske medicine ili kardiologa.