Kada i zašto na pregled prostate

tumor prostate najrašireniji oblik tumora u muškaraca.

Tumor prostate najrašireniji je oblik
tumora u muškaraca.

Periodične kontrole prostate muškarcima bi trebale postati uobičajeni dio brige za zdravlje, tim više što je tumor prostate najrašireniji oblik tumora u muškaraca. Kako je riječ o bolesti koja se razvija sporo, te mogu proći i godine prije no što se jave prvi simptomi, kada je bolest obično već u uznapredovanu stadiju, najbolji način za pobjeđivanje tumora jest otkriti ga što prije.

Do 45. godine

Tumor prostate rijetko se javlja prije 50. godine života. Ipak, urologu bi se trebalo obratiti:

• U slučaju problema i poremećaja mokrenja, ako je mokrenje otežano, ako je popraćeno peckanjem, ako postoji stalan nagon za mokrenjem i slično. Ti simptomi ukazuju na probleme s prostatom zato što je ona smještena ispod mokraćnog mjehura i oko uretre, pa svaka promjena žlijezde utječe i na mokrenje.

• Ako dođe do slabljenja spolne želje, prerane ejakulacije, otežane erekcije i sličnog. Kako je osnovna funkcija prostate proizvodnja sjemene tekućine, svaka infekcija žlijezde može utjecati na kvalitetu spolnog života.

Ako nema nikakvih simptoma, do 40. godine života nisu predviđeni redoviti pregledi prostate, a od 40. do 50. godine preporučuje se jedan pregled svake 2 – 3 godine.

Koji pregledi?

U slučaju pojave nekog od navedenih simptoma liječnik specijalist obavlja pregled i preporučuje pretrage koje pomažu otkriti, ali i isključiti postojanje bolesti prostate, u prvom redu prostatitisa ili dobroćudne hiperplazije prostate.

Analiza krvi i mokraće: Služi za otkrivanje prisutnosti upalnih stanica i/ili infektivnih agensa, kao i za određivanje PSA (prostata specifičnog antigena), što je korisno za rano otkrivanje tumora.

Transrektalni ultrazvuk: Ultrazvučna sonda uvlači se kroz anus, a slike prostate projiciraju se na zaslonu kompjutora. Pretragom se može otkriti eventualno povećanje prostate, ali i provjeriti stanje mokraćnog mjehura i struktura koje se nalaze u neposrednoj blizini žlijezde.

Digitalnorektalni pregled: Liječnik kroz anus i debelo crijevo opipava prostatu kako bi odredio njezinu konzistenciju, elastičnost, tvrdoću i dimenzije te otkrio eventualnu prisutnost čvorića.

Nakon 45. godine

U toj životnoj dobi preporučuje se početi s preventivnim periodičnim pregledima, posebno za muškarce u kojih postoji nasljedna sklonost tumoru prostate. Ti muškarci izloženi su 2 – 3 puta većem riziku od razvoja tumora u usporedbi s muškarcima u čijoj obitelji nije bilo slučajeva bolesti.

Koji pregledi?

Sljedeće preglede vrlo je važno obavljati jednom godišnje ili čak svakih šest mjeseci, posebno ako neki od njih otkriju sumnjive promjene.

Urološki pregled: Urolog u razgovoru utvrđuje postoje li neki simptomi koje je pacijent možda previdio, a zatim obavlja digitalnorektalni pregled. Takvim pregledom nije moguće otkriti tumore malih dimenzija i one u početnom stadiju razvoja.

Određivanje PSA: Stanice prostate luče PSA – prostata specifični antigen, a njegova se vrijednost utvrđuje analizom krvi. Koncentracija PSA u krvi veća od 4 ng/ml znači povećan rizik od nastanka tumora: u 80 posto slučajeva tumora prostate vrijednosti su manje od 10 ng/ml, a kod vrijednosti većih od 10 ng/ml rizik postojanja tumora iznosi 67 posto.

Vrijednosti PSA ipak nisu siguran pokazatelj jer su one normalne u 20 posto slučajeva tumora prostate.

Osim toga životna dob, intenzivno bavljenje sportom, spolna aktivnost, prostatitis ili retencija mokraće mogu uzrokovati povišene vrijednosti PSA, a neki lijekovi za liječenje dobroćudne hiperplazije prostate s vremenom mogu uzrokovati smanjenje vrijednosti.

Transrektalni ultrazvuk: Pregled je koristan za utvrđivanje veličine žlijezde. Može biti neugodan, no traje samo nekoliko minuta.

Biopsija prostate: Izvodi se samo ako jedna od prethodne tri pretrage pobudi sumnju na postojanje tumora (ako je PSA povišen ili ako je ultrazvukom utvrđena anomalija u nekom dijelu prostate). Iz pojedinih dijelova prostate uzima se uzorak tkiva, uz ultrazvučno vođenje i pod lokalnom anestezijom. Ako pretraga potvrdi sumnje u postojanje tumora, odnosno ako se otkrije prisutnost tumorskih stanica, propisuje se terapija. U suprotnom, ako se tumorske stanice ne otkriju, a prethodne pretrage upućuju na povišen rizik od razvoja tumora, pretraga se može ponoviti u razmaku od tri mjeseca uz uzimanje većeg broja uzoraka.

Nakon 50. godine

Pregled se preporučuje jednom godišnje. Preporučuju se isti pregledi koji se preporučuju mlađim muškarcima: urološki pregled koji uključuje i opipavanje žlijezde, određivanje PSA i transrektalni ultrazvuk. I u ovom slučaju, ako neki od tih pregleda pobudi sumnje na postojanje tumora, obavlja se biopsija. Ako su rezultati pretraga dobri, potrebno je jednom godišnje ponoviti urološki pregled i određivanje PSA, a ultrazvučni pregled može se ponoviti i nakon dvije, tri godine, ovisno o preporuci specijalista.

Prostatitis i dobroćudne promjene

Pregledi prostate, iako su u prvom redu usmjereni na pravovremeno otkrivanje tumora, korisni su i za otkrivanje drugih bolesti te žlijezde, posebice prostatitisa i dobroćudne hiperplazije prostate. Riječ je o dvjema bolestima koje se, za razliku od tumora, vrlo rano očituju poteškoćama pri mokrenju i spolnim odnosima.

Akutni prostatitis je akutna upala žlijezde koja se može očitovati bolovima u donjem dijelu trbuha, osjećaju težine u testisima, čestim nagonom za mokrenjem i malom količinom izlučene mokraće, čestim noćnim mokrenjem, padom spolne želje, problemima erekcije, preuranjenom ejakulacijom, tragovima krvi u spermi, bolovima u penisu ili jutarnjim iscjetkom sekreta iz mokraćne cijevi. Što prije se započne s liječenjem, manji je rizik da bolest postane kronična te da ugrozi plodnost muškarca.

Dobroćudna hiperplazija prostate je postupno i dobroćudno povećanje srednjeg dijela žlijezde, odnosno dijela koji je u izravnom kontaktu s mokraćnom cijevi. Upravo zbog povezanosti s mokraćnom cijevi bolest se već u samom početku očituje nizom neugodnih simptoma koji se odnose na donje mokraćne putove: otežano mokrenje, česta noćna i dnevna mokrenja i povećan rizik od infekcija urotrakta.