Kako se dobro naspavati

U spavanju provedemo otprilike trećinu života, a upravo o toj trećini ovisi kvaliteta preostalih dviju trećina života. Količina i kvaliteta spavanja utječu na sve što radimo dok smo budni. Neki još uvijek vjeruju da je spavanje gubitak vremena, sve dok ih umor, bolovi ili tjeskoba ne prisile na promjenu mišljenja. Spavanje je neophodno i znatno je više od obična odmora. Prema Williamu Dementu, osnivaču prvog Centra za istraživanje spavanja pri Stanfordskom univerzitetu (SAD), spavanje je jedan od važnijih pokazatelja duljine života. Deborah Suchecki, istraživačica iz Centra za ispitivanje spavanja u brazilskom gradu Sao Paolu podsjeća: – Kad bi znali što se događa u tijelu kojem nedostaje spavanja, oni koji tvrde da je spavanje gubitak vremena i da je stvoreno za lijenčine, vrlo bi brzo promijenili mišljenje i – navike.

Krevet – prijatelj ili neprijatelj?

Kako se dobro naspavati

Kvaliteta spavanja izravno je povezana s
kvalitetom madraca i jastuka.

Stručnjaci savjetuju otprilike osam sati spavanja, istodobno podsjećajući da svatko ima drugačiju potrebu: dok će nekome biti potrebno osam sati, nekome će biti dovoljno pet ili šest sati spavanja. No bez obzira na to koliko nam sati spavanja treba, svima je neophodno kvalitetno spavanje,
a kvaliteta spavanja izravno je povezana s kvalitetom madraca i jastuka. Krevet nam, dakle, može biti prijatelj, ali i neprijatelj.

Tijekom spavanja regeneriraju se brojne funkcije i sustavi tijela:

• obnavlja se tjelesna energija, a živčani, mišićno-koštani i imunosni sustav ne samo da se obnavljaju već se i oporavljaju od stresa i loših utjecaja iz okoliša
• poboljšavaju se spoznajne funkcije i sposobnost pamćenja
• regulira se rad svih tjelesnih organa i sustava

Za vrijeme spavanja, kao i za vrijeme sjedenja, kralježnica mijenja svoj uobičajeni položaj u odnosu na silu teže. Upravo u ležećem – vodoravnom položaju u odnosu na silu teže
omogućeno je hranjenje intervertebralnih diskova, međukralješničnih pločica čije je zdravlje presudno za neometeno pomicanje kralježaka. Ako je podloga na kojoj ležimo previše tvrda, kralježnica mijenja svoju prirodnu zakrivljenost zbog čega u točkama dodira s podlogom dolazi do blokiranja malih krvnih žila i zastoja u optoku krvi. Previše mekana podloga kralježnici ne osigurava dovoljno čvrst oslonac, tijelo „tone“, a mišići se ukrućuju, što također usporava perifernu cirkulaciju. Znanstvena istraživanja potvrdila su utjecaj kvalitete podloge na kvalitetu spavanja. Nažalost, iako svjesni važnosti spavanja, često kvalitetu spavanja ne povezujemo s
kvalitetom madraca, zaboravljajući pritom da ni najkvalitetniji madrac nije vječan.

Zašto mijenjati madrac i jastuk?

S obzirom na to da trećinu života provodimo na njemu, ni najkvalitetniji madrac neće trajati vječno. Preporučuje se zamijeniti ga barem svakih 8-10 godina. Kako znati da mu je vrijeme isteklo? Ako se budite s bolom u vratu ili leđima, ako osjećate da „propadate“, ako teško zaspite ili se često budite – to su znaci kojima vas tijelo upozorava da je madracu došao kraj i da mu treba bolja potpora tijekom noćnog odmora. Pri zamjeni madraca imajte na umu da će on svoje funkcije ispuniti samo ako je i jastuk kvalitetan.

Naime, vratni dio kralježnice mora imati adekvatnu potporu, u protivnom dolazi do neprirodna zakrivljivanja slabinskog dijela kralježnice.

Jastuk mora ispuniti prostor između glave i ramena dok spavamo na boku ili prostor između glave i leđa ako spavamo na leđima.

Svake noći naše tijelo izluči otprilike 500 grama tekućine, a tijekom jedne godine u našem madracu ostane otprilike pet kilograma odumrlih stanica kože. Time se mijenjaju svojstva materijala od kojih je izrađen madrac, a slabi i njegova čvrstoća. Uz tvrdoću je stoga važna i vrsta materijala od koje je madrac izrađen. Najzdraviji su prirodni, prozračni materijali koji, zahvaljujući cirkulaciji zraka, tijelu osiguravaju ugodnu mikroklimu, a uz to ne zadržavaju grinje i imaju antibakterijska svojstva.

IDEALNA TVRDOĆA MADRACA? To je tvrdoća primjerena tjelesnoj težini, koja omogućava prilagodbu madraca obliku tijela i rasterećuje pritisak na svim uporišnim točkama tijela, tako da ne otežava perifernu cirkulaciju.