Krvni tlak: Priručnik za tlakaše

Za sve vas koji imate problema s krvnim tlakom (bilo da uzimate terapiju ili još ne) donosimo vodič koji odgovara na probleme koji vas muče.

Što je zapravo krvni tlak?

Krvni tlak je odraz protoka krvi kroz krvne žile. Najčešće se mjeri nad arterijama ruku (liječnici ponekad mjere i tlak u nekim venama, što služi u dijagnostičke ili terapijske svrhe). Mjeri se tlakomjerom, ranije uglavnom živinim, i zato se vrijednost izražava u milimetrima žive (mmHg). Danas se sve više koriste elektronički uređaji koji zamjenjuju živine tlakomjere.

Što je sistolički tlak?

Sistolički tlak je ona vrijednost krvnog tlaka koja se stetoskopom prva čuje pri spuštanju živinog stupca. To prepoznaju i elektronički uređaji.

Što je dijastolički tlak?

Dijastolički tlak je ona vrijednost krvnog tlaka na kojoj se jasno mijenja intenzitet i kvaliteta auskultatomog fenomena koji se čuje između sistoličkog i dijastoličkog tlaka. Određivanje dijastoličkog tlaka problem je bolesnicima koji provode samokontrolu tlaka živinim tlakomjerom, a nisu o tome educirani ili nemaju dovoljno iskustva. Današnjim elektroničkim uređajima ta je poteškoća otklonjena.

Što uzrokuje visoki sistolički tlak, a što visoki dijastolički tlak?

Uobičajeno je da u povišenom krvnom tlaku (hipertenziji) visoki sistolički tlak prati i visoki dijastolički tlak. U nekih bolesti, primjerice u pojačanoj funkciji štitnjače i u nekih srčanih mana, imamo takozvani divergentni krvni tlak, gdje je visok sistolički tlak, a nizak dijastolički krvni tlak. Radi se dakle o divergentnom krvnom tlaku, no nakon izlječenja tih bolesti krvni tlak ponovno poprima uobičajene raspone. U starijih osoba može se naći izolirana sistolička hipertenzija, što je posljedica stanja srca kao pumpe i rastezljivosti krvnih žila. I sistolički i dijastolički krvni tlak imaju iste komplikacije. Radi se o ubrzanom aterosklerotskom procesu na svim arterijama tijela, što se najočitije manifestira na srcu (angina pektoris, infarkt srčanog mišića, popuštanje srca kao pumpe, poremećaj srčanog ritma te iznenadna smrt), mozgu (moždani udar), bubrezima (zatajivanje bubrega), arterijama oka (slabljenje vida, do sljepoće), arterijama nogu (gangrena nogu) te na najvećoj arteriji u tijelu – aorti (suženje ili aneurizmatsko proširenje).

Što od namirnica (jela i pića) može podići tlak?

Kuhinjska sol, koja sadrži natrij, vodeći je sastojak prehrane odgovoran za povišenje krvnog tlaka. Najčešće dolazi u obliku natrijeva klorida (kuhinjska sol), ali i u obliku nekih drugih soli, što sve pridonosi ukupnom unosu natrija u organizam. Unos soli ne bi smio biti veći od 5 grama, što odgovara jednoj čajnoj žličici. Stoga bi trebalo jako paziti kod pripreme hrane, izbjegavati dosoljavanje, ali i obratiti pažnju na neke proizvode koje često ne povezujemo s velikim udjelom soli kao što su kruh i pekarski proizvodi, grickalice, brza i industrijski pripremljena hrana. Preporučuje se i smanjiti unos mesa i mesnih proizvoda i masti. Treba izbjegavati i alkohol. Iako mala količina vina može povoljno utjecati na krvni tlak, svaka veća količina može dovesti do njegova znatnog povišenja. Što se tiče kave, jedna do dvije šalice ne bi trebale biti problem, ali osobe s povišenim tlakom trebale bi izbjegavati veće količine kave, ali i čaja, kole i energetskih pića.

Što od namirnica (jela i pića) može sniziti tlak?

Osim lijekovima, krvni tlak može se znatno smanjiti i redovnom fizičkom aktivnošću, regulacijom tjelesne težine i promjenom prehrambenih navika. Iz iskustva, ali i sve većeg broja znanstvenih istraživanja, vidljivo je da pojedine namirnice mogu pridonijeti snižavanju krvnog tlaka.

Preporučuje se prehrana bogata voćem, povrćem, ribom, maslinovim uljem te mliječnim proizvodima sa sniženim udjelom masnoća. U snižavanju krvnog tlaka posebno je korisno redovito konzumiranje celera, češnjaka, voća i povrća bogatog vitaminom C i kalijem. Nadalje, preporučuje se riba bogata omega-3 masnim kiselinama te zbog kalcija posni mliječni proizvodi. Korisno je smanjiti unos mesa i mesnih prerađevina jer je utvrđeno da vegetarijanci imaju niže vrijednosti krvnog tlaka.

Je li sklonost visokom tlaku nasljedna?

Iako nisu poznati svi faktori koji dovode do povišenog tlaka, zna se da je naslijeđe važan rizični faktor za pojavu povišenog krvnog tlaka. To znači da ako vaši roditelji ili netko od članova uže obitelji ima hipertenziju, veća je vjerojatnost da se javi i kod vas pa se preporučuju veći oprez i redovitije kontrole.

Kako pravilno izmjeriti tlak? Na što paziti? Zašto nam tlak nije uvijek jednak na lijevoj i desnoj ruci?

Prije korištenja tlakomjera potrebno je dobro proučiti njegove karakteristike i način upotrebe. Tu je vrlo korisna pomoć i savjet liječnika, patronažne ili medicinske sestre. Treba izbjegavati obilniji obrok, kofein i duhan barem 30 minuta prije mjerenja. Prije mjerenja treba mirovati barem pet minuta i ne razgovarati. Udobno sjednite, nemojte prekrižiti natkoljenice ili gležnjeve, naslonite se leđima na naslon. Zasučite visoko rukav na ruci na kojoj ćete mjeriti tlak, stavite ruku u razini srca na stol i mirujte. Ako se pokažu neočekivane vrijednosti, nakon predaha od pet minuta ponovite mjerenje.

Vrijednosti krvnog tlaka na lijevoj i desnoj ruci mogu se razlikovati. Ako su te razlike manje od 10 milimetara žive, nemaju nekog značenja i obično su posljedica anatomske nesimetrije lijeve i desne strane krvožilnog sustava. U takvim slučajevima u obzir uzimamo ruku na kojoj je izmjerena viša vrijednost krvnog tlaka. U nekim slučajevima te razlike mogu biti i veće. Istraživanja su pokazala da razlika u sistoličkom tlaku veća od 10 milimetara žive može ukazivati na velik rizik od perifernih vaskulamih bolesti. Razlika od 15 mmHg ukazuje na povećan rizik od cerebrovaskulamih bolesti, 70% veći rizik od kardiovaskularne smrtnosti i 60% veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka. Osim na perifernu vaskulamu bolest, u takvim slučajevima treba misliti i na srčane mane, dijabetes i bubrežne bolesti.

Koliko puta dnevno oni koji uzimaju terapiju za tlak trebaju mjeriti tlak?

Nema strogog pravila o tome koliko puta dnevno treba mjeriti krvni tlak. To će ovisiti o pojedinom pacijentu, fazi bolesti, oscilacijama tlaka i promjenama terapije. U početku, dok se postavlja dijagnoza, uvodi ili mijenja terapija, bilo bi korisno mjeriti tlak dva do tri puta dnevno – ujutro, navečer i eventualno oko podneva. Bilo bi korisno izmjeriti tlak i u situacijama kada se osjeti neka promjena ili tegobe, primjerice slabost, vrtoglavica, bol u prsima, glavobolja ili slično. Vrijednosti tlaka treba zapisivati kako bi liječnik lakše procijenio stanje i prilagodio liječenje.

Kada je stanje regulirano, tako česta mjerenja su nepotrebna. Dovoljno je mjerenje svakih nekoliko dana i u slučaju neke promjene stanja.

Koliko je korisno vođenje dnevnika tlaka?

Sudjelovanje bolesnika iznimno je važno u procesu liječenja povišenog krvnog tlaka. Do slabog sudjelovanja najčešće dolazi zbog: sumnje u korisnost uzimanja terapije i štetnih učinaka lijekova. U prosjeku je suradljivost bolesnika pri liječenju kroničnih bolesti oko 50%. Glede uzimanja antihipertonične terapije suradljivost bolesnika opada najviše unutar prvih šest mjeseci te se nastavlja tijekom sljedeće četiri godine. Dokazano je da su najustrajniji pri uzimanju antihipertonika stariji bolesnici i žene. Posljednjih godina postaje sve jasnije da je za postizanje boljih rezultata liječenja, bolju regulaciju krvnog tlaka, a time i bolji ishod s manje komplikacija, ključno bolesnikovo sudjelovanje u liječenju. U tome važnu ulogu ima vođenje dnevnika krvnog tlaka i zato ga preporučujemo svim bolesnicima.

Koliko su pouzdani digitalni tlakomjeri?

Digitalni tlakomjeri, ako su proizvod renomiranih proizvođača, vrlo su pouzdani i zahvaljujući jednostavnijem rukovanju vrlo prikladni za kućno mjerenje tlaka. Nešto su precizniji nadlaktični tlakomjeri u odnosu na podlaktične, ali je i njihovo korištenje nešto nespretnije. Osim o proizvođaču, potrebno je voditi brigu o pravilnom rukovanju i održavanju tlakomjera. Treba provjeravati stanje baterija (ako su one izvor energije), a nužno je i redovito provjeravanje (baždarenje) tlakomjera u ovlaštenim servisima. Treba napomenuti da neki digitalni tlakomjeri mogu očitavati krive vrijednosti kod ljudi koji imaju neke srčane aritmije. U tim slučajevima bolji I su tlakomjeri “na pero” ili neke novije I generacije digitalnih tlakomjera koji nemaju to ograničenje.

Je li Andol poželjno uzimati uz liječenje visokog tlaka?

Ne, ako se radi o izoliranoj hipertenziji. Andol 100 mg, acetilsalicilnu kiselinu, preporučujemo u sekundarnoj prevenciji infarkta srca u bolesnika s infarktom u povijesti bolesti, u sekundarnoj prevenciji moždanog udara u bolesnika s moždanim udarom u povijesti bolesti te za sprečavanje tromboembolije nakon operativnih ili intervencijskih zahvata na krvnim žilama.

U kakvoj su vezi bubrezi i krvni tlak?

Hipertenzija i bubrezi mogu biti povezani na više načina. Hipertenzija može biti uzrok bubrežne bolesti, ali i posljedica bubrežnog oštećenja nastalog uslijed, primjerice, šećerne bolesti. Napredovanjem bubrežne bolesti u bubregu nastaju promjene koje dovode do porasta arterijskog krvnog tlaka. Tada govorimo o renoparenhimskoj hipertenziji. Pod pojmom renovaskularna hipertenzijom podrazumijevamo oblik sistoličko-dijastoličke hipertenzije koja nastaje kao posljedica suženja (stenoze) glavne bubrežne arterije ili njezinih segmentalnih ogranaka. Najčešći uzrok suženja renalne arterije je ateroskleroza, osobito u bolesnika starije dobi, dok je drugi najčešći uzrok fibromuskularna displazija, koja se češće javlja u bolesnika mlađe dobi. Posebno je važno istaknuti da svako suženje bubrežne arterije ne izaziva nužno arterijsku hipertenziju. Naime, da bi suženje postalo funkcionalno značajno, tj. da bi izazvalo povišenje krvnog tlaka, lumen arterije mora se toliko suziti da izazove hemodinamske promjene.

Je li istina da osobe sklone visokom tlaku trebaju izbjegavati kavu?

U liječenju povišenog krvnog tlaka bolesnicima se preporučuje ograničiti unos soli, šećera, posebice slatkih sokova, keksa i kolača, uživanje alkohola, preporučuje se pravilna prehrana, konzumiranje povrća, mliječnih proizvoda s niskim sadržajem masti, svježeg voća uz oprez kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, cjelovite žitarice, orašaste plodove i ribu. Čvrstih dokaza koji bi govorili za ili protiv uživanja crne kave kod bolesnika s hipertenzijom zasad nema. Nipošto ne preporučujemo više od 1-2 šalice kave dnevno.

Koliko pušenje djeluje (i kako) na tlak?

Pušenje je važan čimbenik rizika za nastanak srčano-žilnih bolesti. Dokazano šteti i tzv. pasivno pušenje. Pušenjem dolazi do stimulacije simpatičkog živčanog sustava, zbog čega dolazi do porasta krvnog tlaka i frekvencije srca. Učinak nakon popušene cigarete traje dulje od 15 minuta. U studijama je dokazano da se pušenjem krvni tlak povisuje za 3,5 mmHg. Prestanak pušenja sigurno je najučinkovitiji način prilagodbe života za smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara.

Smije li se osoba s visokim tlakom sunčati i kupati?

Kupanje, posebice u moru, pomaže nam u liječenju bolova u leđima, živčane napetosti, stresa i drugih bolesti, a i izvor je mineralnih hranjivih tvari – oligoelemenata, elemenata u tragovima kao što su magnezij, mangan, kobalt, koji prodiru iz mora i jačaju naš prirodni imunitet. Važno je da temperatura mora bude primjerena za kupanje te da se u nju ulazi postupno, nipošto se ne smije skakati u vodu. Nedostatna količina sunčeve svjetlosti povezuje se s visokim krvnim tlakom preko nedostatka vitamina D u organizmu. Pri dovoljnoj količini sunčeve svjetlosti naši tjelesni sustavi funkcioniraju optimalno. Međutim, prilikom prevelike izloženosti postižemo negativan učinak. Zbog toga se preporučuje, i to ne samo hipertoničarima, izbjegavanje boravka na suncu od 11 do 17 sati,

Može li se s povišenim tlakom voziti auto?

Bolesnik koji redovito uzima lijekove i kontrolira krvni tlak te ima reguliranu hipertenziju može normalno sudjelovati u prometu i voziti auto. To ne vrijedi za bolesnike kod kojih postoje velike varijacije krvnog tlaka zbog neredovitog uzimanja lijekova ili nedovoljno učinkovitog liječenja hipertenzije. Ti bolesnici mogu biti potencijalna opasnost u prometu, za sebe ili za ostale sudionike.

Može li se s visokim tlakom bez straha putovati avionom?

Putovanje avionom nosi moguće zdravstvene probleme u bolesnika s visokim krvnim tlakom koji nastaju zbog smanjene količine kisika, turbulencija tijekom leta, promjene vremenske zone (“jet lag”) te fizičkog i psihološkog stresa. Bolesnicima se preporučuje, prilikom kupovanja zrakoplovne karte, zatražiti od avioprijevoznika hranu s malo soli i malo masti, kao i npr. namirnice za dijabetičare. Također, bolesnici trebaju staviti lijekove i tlakomjer u ručnu prtljagu, da im budu pri ruci ako ih zatrebaju. Bolesnicima s nereguliranom hipertenzijom putovanje avionom se ne preporučuje. Bolesnici s dobro reguliranom hipertenzijom mogu normalno putovati avionom, ali uz oprez.

Što uzrokuje nagle drastične promjene tlaka (od ekstremno niskog do ekstremno visokog i obratno)?

Drastične oscilacije tlaka, bilo prema višim ili nižim vrijednostima, relativno su rijetke kod pacijenata koji redovito uzimaju terapiju i pridržavaju se odgovarajućeg stila života. Jedan od najčešćih uzroka naglog povišenja tlaka je neredovito uzimanje ili smanjenje propisane doze lijekova. Značajan broj pacijenata normalne vrijednosti tlaka interpretira kao niske i prekida terapiju, što idućih dana dovodi do izrazitog povišenja tlaka. Drugi važan uzrok su dijetalne greške, tj. nepridržavanje osnovnih pravila prehrane kod visokog tlaka. U našim uvjetima to su najčešće prekomjerno pijenje alkohola i pretjeran unos soli. Stoga se u praksi skokovi krvnog tlaka najčešće vide nakon blagdana ili vikenda, kada je životni stil opušteniji. Treći klinički važan uzrok povišenja tlaka su nuspojave nekih grupa lijekova koje se često propisuju zbog određenih pridruženih bolesti. U praksi su za to daleko najčešće odgovorni tzv. nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, diklofenak, naproksen …) koji se često nekritički propisuju i kod manjih mišićno-zglobnih tegoba. Svojim učinkom mogu gotovo u cijelosti poništiti učinak određenih grupa lijekova za povišen tlak te ih je stoga potrebno izbjegavati ili, ako je već nužno, uzimati ih što kraće vrijeme i za to vrijeme prilagoditi dozu lijekova za tlak.

Iako niži tlak u pravilu više smeta pacijentima od visokog (zbog učestalih vrtoglavica, omaglica i opće slabosti), njegov klinički značaj je relativno malen. Najznačajniji uzrok je prejaka antihipertenzivna terapija u nekim kliničkim stanjima (povišena tjelesna temperatura, gubitak tekućine, npr. kod proljeva, nagli gubitka tjelesne težine dijetom) te je tada potrebno smanjiti dozu lijekova, uz optimiranje unosa tekućine i soli.

Treba li lijekove uvijek uzimati u isto vrijeme?

Redovitost uzimanja propisane terapije je prvi uvjet optimalnog liječenja povišenog tlaka. Moderni antihipertenzivni lijekovi najčešće su formulirani tako da je njihovo djelovanje 24-satno i da je gotovo svejedno kada ih uzimamo. Ipak, s obzirom na to da su terapije često kompleksne, da se ponekad sastoje i od tri i više lijekova, razumno je, prema uputi liječnika, rasporediti terapiju i nastojati da je uzimamo u približno isto vrijeme tijekom dana. Postoje određena klinička stanja kada liječnik može zahtijevati uzimanje lijeka u točno određeno vrijeme, a najčešći primjer za to je tzv. jutarnji skok tlaka, kada je lijek potrebno uzeti što kasnije uvečer kako bi se spriječio taj skok.

Koliko atmosferski, odnosno tlak zraka, ima veze s našim krvnim tlakom i njegovim vrijednostima?

Čitav naš organizam, a time i krvne žile, reagira na svaku promjenu vremena, pa tako i na promjenu atmosferskog tlaka. Ipak znanstveno nije dokazano da izolirana promjena atmosferskog tlaka, za razliku od temperature zraka, značajnije utječe na krvni tlak. S obzirom na kompleksnost vremenskih promjena (istovremene promjene temperature i tlaka zraka, oblačnosti, vjetrovitosti) u praksi se upravo kod tih promjena, naročito kod osoba starijih od 65 godina, mogu uočiti značajne oscilacija tlaka i pogoršanje subjektivnog stanja. Stoga se u tim trenucima potrebno obratiti liječniku.

Koje su neželjene posljedice dugogodišnjeg uzimanja lijekova za tlak (posebno kod muškaraca)?

Dugotrajno uzimanje bilo kojeg lijeka može dovesti do određenih nuspojava, pa tako i antihipertenzivna terapija nije lišena rizika. Ipak, danas se smatra da su lijekovi za povišen tlak u načelu vrlo sigurni te da je korist od sniženja visokog tlaka neprocjenjivo veća od eventualnih nuspojava terapije. Nuspojave ovise o vrsti antihipertenziva, tako da liječnik individualnim pristupom i izborom odgovarajućeg lijeka može znatno smanjiti njihovu pojavu. Najčešće nuspojave su: suhi kašalj kod ACI inhibitora, otečenost nogu kog blokatora kalcijevih kanala i grčevi u mišićima kod diuretika, dok se kod muškaraca ponekad javljaju smetnje potencije kod uzimanja beta-blokatora. Ako hiperteoničar primijeti neku smetnju koju povezuje s određenim lijekom, treba se konzultirati s liječnikom koji će korekcijom terapije nastojati umanjiti nuspojave.

Treba li uzeti propisanu terapiju za visoki tlak i u onim danima kada tlak iznimno padne i nizak je? Ili je tada treba preskočiti?

Jedan od najvažnijih preduvjeta za liječenje visokog tlaka je redovito uzimanje propisanih lijekova. Istraživanja pokazuju da nakon godinu dana od početka liječenja više od polovice pacijenta uopće ne uzima terapiju ili je neopravdano smanjuje gubeći time dobrobiti koje donosi terapija (život neliječenog hipertoničara prosječno je i do 8 godina kraći; učestalost srčanog infarkta je dvostruka, a moždanog udara i peterostruka u odnosu na dobro liječene pacijente). Ovo je uvijek potrebno naglasiti kada se govori o rijetkim situacijama u kojima je potrebno smanjiti dozu lijekova te znati da je optimalni tlak 120/80 mmHg i niži. To znači da, ako ponekad i izmjerimo vrijednosti koje su niže, treba nastaviti s propisanim dozama lijekova, a tek iznimno, uz konzultaciju s liječnikom, prilagoditi dozu. To se događa ljeti kod visokih temperatura, kada se zbog znojenja, širenja krvnih žila i neadekvatnog uzimanja tekućine snižava krvni tlak. Tada je najčešće dovoljno nekoliko dana smanjiti dozu, posebno diuretika, ali neke lijekove kao što su beta-blokatori nije uputno prekidati. Čim primijetimo da su se vrijednosti tlaka stabilizirale, vraćamo se na uobičajenu dozu. Važno je znati da su puno opasnije visoke vrijednosti tlaka i da povremeno izmjerene vrijednosti niže od 120/80 nisu razlog za smanjivanje doze lijekova, koje je opravdano tek iznimno.

Kada potražiti pomoć liječnika?

Nakon postavljanja dijagnoze povišenog tlaka potrebno je učiniti osnovnu obradu (EKG, laboratorijske pretrage) kako bi se isključili sekundarni uzroci povišenog tlaka. U određenim slučajevima obradu je potrebno proširiti ultrazvučnim pregledom srca i bubrega i 24-satnim mjerenjem tlaka kako bi se ustanovilo eventualno oštećenje ciljnih organa i optimirala terapija. Nakon toga većina pacijenta može dulje vrijeme, uz redovito uzimanje lijekova, samomjerenjem pratiti vrijednosti tlaka i tek se kod nejasnih stanja konzultirati s liječnikom. Razumno se barem jednom godišnje konzultirati i s obiteljskim liječnikom, koji će prema kliničkom stanju zatražiti pomoć odgovarajućeg specijalista.

Ima li menopauza i dob nakon menopauze veze s problemima s tlakom i zašto?

» Menopauza « označava veliku promjenu u organizmu žene koja može imati posljedice i na krvni tlak. Kod žena koje su liječile hipertenziju i prije menopauze ponekad je potrebno optimirati terapiju, najčešće pojačati dozu lijekova. Velik je problem i uzimanje nadomjesne hormonske terapije koja se propisuje za ublažavanje simptoma menopauze. Iako moderni hormonski lijekovi imaju manje doze estrogena i progesterona, u praksi se često viđa povišenje tlaka nakon početka takve terapije i općeniti je savjet da se zamjenska hormonska terapija kod žena hipertoničara u menopauzi izbjegava. Također je važna epidemiološka činjenica da se u menopauzi gubi hormonska zaštita koja žene štiti od nepovoljnih kardiovaskularnih učinaka ostalih faktora rizika (pušenje, dijabetes, hiperkolesterolemija) te da se tada izjednačavaju s muškarcima po pojavnosti srčanog i moždanog udara i ostalih posljedica povišenog tlaka. Stoga je to period kada je kod žena potrebna intenzivnija kontrola tlaka i ostalih faktora rizika.

Što kada je unatoč lijekovima tlak ekstremno visok? Što učiniti?

Tada treba provesti dijagnostičke pretrage radi otkrivanja tzv. sekundarne hipertenzije kako bi se dokazao eventualni uzrok uporno povišenog tlaka. Ako se ne dokaže, tada se te pacijente svrstava u skupinu pacijenata s tzv. rezistentnom hipertenzijom koja zahtijeva ponekad i četiri ili više antihipertenzivnih lijekova.

Stvaraju li lijekovi za snižavanje tlaka s vremenom otpornost (odnosno više nemaju učinka pa ih treba zamijeniti)?

U pravilu ne može doći do otpornosti na djelovanje lijeka, ali istina je da se organizam brani od njegova djelovanja. U početku je potrebno odrediti ispravnu dozu, koju je s vremenom, ovisno o nekim čimbenicima, potrebno korigirati (npr. ako jako smršavimo ili se jako udebljamo, ako se nepravilno hranimo, u ljetnim mjesecima kada je jako vruće, potrebno je reducirati dozu i sl.). Povišeni tlak je dugotrajna kronična bolest za koju je potrebna samokontrola i ponekad je potrebno korigirati dozu lijeka u dogovoru s liječnikom ovisno o promijenjenim okolnostima.

Koliko niski tlak može biti opasan (i koja je najniža podnošljiva granica)?

Niski tlak može biti opasan ponajviše za osobe starije od 80 godina i one mlađe koje boluju od cerebrovaskularne bolesti, odnosno koje imaju suženja krvnih žila koje vode krv u mozak, jer može pogoršavati postojeću bolest, kod mlađih ljudi pogoršava kvalitetu života (osjećaj umora, iscrpljenosti, vrtoglavice i si.).

Koja je vrijednost tlaka alarmantna?

Kod odraslih ljudi zadnjom granicom normalnog tlaka smatra se 139/89 mmHg, a sve iznad toga je povišeni tlak. Kod ljudi starijih od 80 godina tolerira se sistolički tlak između 140 i 160 mmHg.

Kako se ponašati i primjenjivati terapiju kada je srčani tlak normalan, a sistolički tlak previsok?

Izolirana sistolička hipertenzija najčešća je u mladosti i u dobi iznad 80 godina. U mladosti se uglavnom prati i nastoji liječiti promjenom načina života, prehrane i sl., dok se u dobi iznad 80 godina uglavnom liječi lijekovima različitih skupina, osobito ako tlak prelazi 160 mmHg.

Utječe li spol na visinu tlaka?

Spol ima veliku ulogu u nastanku bolesti. Žene u generativnom razdoblju imaju rijetko povišen tlak, osim ako nisu izrazito pretile ili pak imaju neke od oblika tzv. sekundarne hipertenzije. U žena hipertenzija počinje najčešće s ulaskom u menopauzu, dok kod muškaraca bolest može početi ranije, već u ranoj srednjoj dobi.

Kada je tlak visok, je li se bolje kretati ili to treba izbjegavati?

Normalna reakcija na fizičku aktivnost podrazumijeva porast gornjeg ili sistoličkog tlaka, dok donji ili dijastolički tlak treba ostati isti ili blago pasti. Ako je povišeni tlak dobro reguliran lijekovima, svakodnevna fizička aktivnost preporučuje se kao dio nefarmakološkog liječenja arterijskog tlaka.

Kada je tlak jako nizak, je li bolje mirovati ili se kretati?

Kod niskog tlaka bolje je biti aktivan, jer u tom slučaju mišići djeluju na pomak venske krvi prema srcu uz uvjet da uzimamo dovoljno tekućine. Ako pak mirujemo, bolje je da ležimo s blago podignutim nogama.

Koje su normalne vrijednosti tlaka (po dobi)?

U odrasloj dobi ispod 139/89 mmHg, a poslije 80. godine sistolički tlak može ići do 160 mmHg i treba biti između 140-160 mmHg.