Smatra se da prehladu uzrokuje dvjesto različitih vrsta virusa. Najčešće zahvaćaju nos, grlo, sinuse, ali i donje dišne puteve. Najčešči simptomi su kašalj, curenje nosa, bolno grlo ili “grebanje” u grlu, te blago povišena tjelesna temperatura. Iako je riječ o prolaznoj i bezopasnoj tegobi, prehlada zna biti vrlo neugodna jer slabi osjet okusa i mirisa, limfni čvorovi mogu se povećati i postati bolni, a nije rijetka ni glavobolja. Iako nam ne onemogućava uobičajene dnevne aktivnosti, prehlada ih itekako otežava. Srećom, organizam prehladu spontano prevladava za nekoliko dana, najviše tjedan.
Za razliku od prehlade, gripa ima drugačiji tijek bolesti premda su neki simptomi jednaki ili slični. Najvažnija je razlika u tjelesnoj temperaturi, dok je kod prehlade temperatura najčešće samo blago povišena, u slučaju gripe temperatura iznosi 39 – 40 °C i nastupa naglo. Druga najveća razlika je u snažnim, raširenim bolovima koje osjećamo u “svim” mišićima. Kako i gripu i prehladu uzrokuju virusi, najčešće bolest prolazl spontano tijekom jednog tjedna. No kako bi se ubrzalo ozdravljenje i u slučaju gripe izbjegle komplikacije, potrebno ju je preležati.
Moguće i najčešće komplikacije gripe jesu bakterijska infekcija pluća i upala mišića, a moguća je i upala srca te upala moždanih ovojnica. Povećanoj opasnosti od komplikacija izložene su starije osobe, trudnice, kronični bolesnici te sve osobe oslabljena imuniteta.
Kako se obraniti
Najbolja obrana protiv gripe jest cijepljenje, no za prehladu takve preventivne zaštite nema. Postoje tek navike i pravila ponašanja koja vam mogu pomoći da zaobiđete viruse uzročnike prehlade:
• Izbjegavajte boravak u zatvorenim, slabo provjetrenim prostorijama u kojima boravi mnogo ljudi.
• Izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje imaju prehladu ili gripu, pogotovo prva dva – tri dana.
• Ne dodirujte lice, posebno nos, oči, usne.
• Ako su vaša djeca prehlađena ili imaju gripu, nakon igre operite njihove igračke.
• Provjetravajte i vlažite prostorije u kojima boravite. O vlažnosti zraka vodite računa posebno ako boravite u prostorijama s centralnim grijanjem. U tim se prostorijama viažnost zraka često spusti ispod 60 posto (idealna vlažnost zraka je 60 – 80 posto). Suh zrak nepovoljno djeluje na sluznice dišnih puteva, isušuje ih i time smanjuje njihove prirodne obrambene mehanizme.
• Hranite se kvalitetno i raznovrsno. Jednolična i nutrijentima siromašna prehrana oslabljuje imunitet i olakšava put raznim bolestlma i virusima.
• Jedite visoko kvalitetne proteine, naći ćete ih u ribi, nemasnom mesu i grahu. Te namirnice pomažu u izgradnji bijelih krvnih stanica koje imaju važnu ulogu u obrani organizma. Važno je i voće i povrće, zbog vitamina, posebno onih antioksidacijskog djelovanja.
• Cijepite se protiv gripe. Osobito ako spadate u rizične skupine: osobe oslabljenoga obrambenog sustava, trudnice, osobe starije dobi, kronični bolesnici. Cijepljenje je vrlo učinkovito sredstvo za zaustavljanje epidemije u ljudi.
• Tjetovježba i redovito kretanje potiču oslobađanje imunosnih stanica koje nas štite od prehlade. Preporučuje se trideset minuta svakodnevne tjelesne aktivnosti.
• Dovoljan broj sati sna iznimno je važan. Liječnici preporučuju najmanje sedam sati sna svake noći.
Perite ruke
Najučinkovitiji način borbe protiv bakterija i virusa koji izazivaju gripu jest redovito i učestalo pranje ruku. Znate li kako prati ruke?
• Toplom vodom iz slavine namočite ruke.
• Ruke nasapunajte, najbolje tekućim sapunom. Dobro istrljajte cljelu površinu ruku: dlanove, nadlanice, površinu između prstiju te ispod noktiju, kao i kožu zapešća, to bi trebalo trajati dvadesetak sekundi.
• Dobro isperite ruke pod tekućom vodom.
• Ruke obrišite čistim ručnikom, ako niste kod kuće, neka to bude papirnati ručnik ili maramica.
• Slavinu zatvorite papirnatim ručnikom kako je ne biste dirali opranim rukama.
• Ako ruke brišete pamučnim ručnikom, on treba služiti samo za brisanje ruku, nikako i lica.
