Osteoporoza nije ženska bolest

Svaka druga žena doživjet će prijelom bedrene kosti, a 20 posto muškaraca doživi i drugi prijelom kosti. To su statistike koje se jednostavnom prevencijom mogu promijeniti.

Dulji životni vijek i stalno povećavanje broja starijih osoba razlog je za bojazan da nas u skoroj budućnosti očekuje prava epidemija prijeloma. Prema nekim procjenama očekuje se da će broj prijeloma vrata bedrene kosti u svijetu sa 1,7 milijuna 1990. godine porasti na čak 6,3 milijuna 2050. godine.

Doktor u kući: Osteoporoza nije ženska bolest

Pri spominjanju prijeloma kosti i
osteoporoze najčešće se navode žene.

Pri spominjanju prijeloma kosti i osteoporoze najčešće se navode žene. S razlogom jer svaka treća žena nakon menopauze boluje od bolesti dekalcifikacije, tj. propadanja koštane mase. No pogrešno bi bilo zaključiti da je riječ o “ženskoj bolesti”. Osteoporoza itekako pogađa i muškarce, posebno nakon 60. godine života. Zapravo u 33 posto slučaja prijeloma bedrene kosti riječ je o muškarcima, a njih 20 posto doživi i drugi prijelom istog dijela tijela.

Kosti na testu

Provjera gustoće kostiju preporučuje se ženama unutar godinu dana od početka menopauze, ali i ranije ako:

• u obitelji ima ili je bilo slučajeva osteoporoze,
• osobama sitne tjelesne građe s tankim kostima,
• osobama koje boluju od nekih bolesti kao što su reumatoidni artritis, hormonski poremećaji,
• osobama koje uzimaju neke lijekove, primjerice kortikosteroide,
• svima koji konzumiraju alkohol, puše, ne kreću se, piju gazirana pića, svakodnevnom prehranom ne unose dovoljno vitamina D, kalcija i fosfora.

Jelovnik za čvrste kosti

Završetkom puberteta kosti prestaju rasti u dužinu, ali se njihova gustoća povećava sve do 30. ili 35. godine. Nakon toga potrebno je održavati kvalitetu koštane mase, a osim tjelesnom aktivnošću to je moguće postići uravnoteženom, zdravom prehranom.

Kalcij je glavni sastojak kosti. Za održavanje optimalne gustoće kostiju potrebna je određena količina tog minerala u svakodnevnoj prehrani. Dok se djetetu u prvoj godini života preporučuje dnevni unos od 600 mg kalcija, u adolescenciji se to povećava na 800 mg, a postmenopauzi do 1500 mg. Trudnoća, dojenje te starija životna dob razdoblja su života u kojima se potreba organizma za kalcijem povećava na 1500 mg dnevno. No uz kalcij važan je i unos odgovarajuće količine »vitamina D«, koji omogućuje pravilnu apsorpciju kalcija i njegovo ugrađivanje u kosti. I masne kiseline, prisutne u plavoj ribi i biljnim uljima, također pogoduju apsorpciji kalcija.

Fosfor će održati kostur čvrstim, magnezij sudjeluje u stvaranju kostiju, pomaže kalciju da prodre u kosti i pretvori vitamin D u aktivni oblik. Bor, oligoelement koji se nalazi u voću i povrću, smanjuje gubitak kalcija i magnezija. Osim tih tvari važni su fluor, mangan, bakar, cink, folna kiselina te vitamin B6, vitamin C i »vitamin K«.

Dovoljan unos kalcija i vitamina D, kao i redovita tjelesna aktivnost od djetinjstva i tijekom cijelog života, zlatna su pravila prevencije koja pomažu spriječiti i ublažiti propadanje kvalitete koštane mase.

Soja

Sadrži fitoestrogene, prirodne tvari koje imaju učinak sličan organskom estrogenu, i kalcij. Idealna količina: 2 čaše sojina mlijeka dnevno.

Jogurt

Sadrži jednaku količinu kalcija kao mlijeko, a i hranjiva vrijednost je slična. Idealna količina: 2 jogurta = 1 porcija mliječnih proizvoda.

Riba

Srdele, skuše, tuna, losos … plava riba posebno je bogata kalcijem i vitaminom D, a sadrži i korisne masne kiseline. Idealna količina: 3 – 4 porcije tjedno.

Skuta

Održava ravnotežu između kalcija i fosfora, sadrži malo masti i mnogo vitamina B. Idealna količina: 50 g = 1 porcija mliječnih proizvoda dnevno.

Povrće

Posebno povrće zelenih listova. Idealna količina: Barem 2 porcije dnevno.

Kravlji sir

Osigurava unos kalcija (86 mg/100 ml), ali ima mnogo masti, pa birajte vrstu s manje masnoća. Idealna količina: 50 g = 1 porcija mliječnih proizvoda dnevno.

Žitarice

Bogate su vitaminima i mineralima. No oprez jer višak vlakana otežava apsorpciju kalcija. Idealna količina: 2/3 zdjelice žitarica dnevno.

Sušeno voće

Bademi i lješnjaci sadrže mnogo kalcija, bjelančevina i masti, a malo vlakana. Idealna količina: 50 g dnevno.

Pšenične klice

Sadrže vitamine E, B i A, minerale, bjelančevine i aminokiseline. Idealna količina: 100-150 mg ulja pšeničnih klica dnevno.

Mlijeko

Mlijeko je osnovni izvor kalcija, minerala nužnog za zdravlje kostiju. Punomasno ili obogaćeno obrano mlijeko sadrži i vitamin D. Idealna količina: 2 dl mlijeka = 1 porcija mliječnih proizvoda.