Ovdje može biti vaša reklama
Naslov + tekst reklame do max 30 riječi + link web stranice i/ili kontakt telefon.
Cijena: 3 mjeseca = 300 kn; 6 mjeseci = 500 kn; 12 mjeseci = 800 kn
Info: centaur4@gmail.com ili tel: 098/656-829


Povišen kortizol – uzročnik ozbiljnih poremećaja

Kronični stres navodi se kao glavni faktor pojačanog izlučivanja hormona nadbubrežne žlijezde.

Sve veći broj stručnjaka smatra đa je stres glavni uzročnik velikog broja zdravstvenih poremećaja. Svima nam je poznato kako je to biti “pod stresom”, ali nismo baš svi upoznati s time što se u tim trenucima zbiva u našem tijelu. Stručnjaci objašnjavaju da u tim situacijama naš hipotalamus, mali dio na bazi mozga, alarmira cijeli organizam, te utječe na to da živčani i hormonalni signali aktiviraju nadbubrežnu žlijezdu kako bi oslobodila veću količinu hormona, uključujući kortizol. Kortizol je steroidni hormon, točnije glukokortikoid koji izlučuju nadbubrežne žlijezde. Kortizol nam je neophodan za život i male doze koje se nalaze u krvotoku imaju sljedeće pozitivne učinke:

• Pomaže tijelu da uspostavi ravnomjerno djelovanje inzulina kako bi se održala odgovarajuća razina šećera u krvi, a masnoće i šećer pravilno iskoristili za dobivanje energije
• Pomaže organizmu da lakše prebrodi stres
• Pomaže u regulaciji krvnog tlaka
• Regulira imunološki sustav.

Konstantno visoka razina kortizola u organizmu može imati negativne posljedice. Osim kroničnog stresa, uzročnicima pojačanog izlučivanja tog hormona smatraju se steroidi, pretjerano konzumiranje alkohola, kao i problemi s adrenalinom.

Koji su simptomi?

Promjene raspoloženja (povećana razdražljivost, depresija, uznemirenost) – s vremena na vrijeme normalno je biti neraspoložen, ali ako se stalno osjećate loše, možda je to posljedica dugotrajnog utjecaja kprtizola na proizvodnju serotonina i dopamina.

Problemi s probavom – visoka razina kortizola čini da probavni sustav ostaje bez velike količine energije, pa se smanjuje proizvodnja probavnih enzima, kao i apsorpcija minerala i ostalih važnih nutrijenata.

• » Hipertenzija « – znanstveno je dokazano da stres uzrokuje pojačano izlučivanje kortizola, dok istovremeno raste i krvni tlak.

Problemi sa spavanjem – proizvodnja kortizola prirodno je veća rano ujutro kako bismo se lakše probudili. Međutim, osobe čije nadbubrežne žlijezde konstantno proizvode veću količinu tog hormona, suočavaju se s njegovim manjkom u jutarnjim satima.

Debljanje – kortizol stimulira tek i želju za slatkom i hranom bogatom ugljikohidratima. Ako tijekom dužeg razdoblja imate visoku razinu ovog hormona, velika je mogućnost da ćete osjećati želju da jedete masnu i visokokaloričnu hranu.

Kortizol Ima mnoge važne funkcije u organizmu, uključujući i regulaciju metabolizma i krvnog tlaka, a njegovo izlučivanje pojačava se u odgovoru na fizički i psihički stres bilo koje vrste.

Starenje kože i bore – uz svu štetu koju nanosi organizmu iznutra, visoka razina kortizola isušuje i kožu, te ubrzava starenje i stvaranje bora.

Drugi simptomi su: bol u leđima, podložnost infekcijama (kortizol može oslabiti imunitet), pojačana facijalna dlakavost kod žena, strije …

Napomena: Ako imate jedan ili više ovih simptoma, to ne znači nužno da vam je razina kortizola povišena. Navedeni simptomi mogu biti rezultat i drugih bolesti, pa ukoliko ste zabrinuti za svoje zdravlje, najbolje je da se posavjetujete s liječnikom.

Kako se mjeri?

Razina kortizola u krvotoku varira tijekom dana. Kod zdravih osoba razina tog hormona najviša je rano ujutro, od šest do osam sati, a najniža u ponoć. Normalna razina kortizola u krvi kreće se od 6 do 23 mcg/dl (mikrograma po decilitru). Također, njegova razina može biti nešto viša nakon obroka. Osim analize uzorka krvi, razina kortizola može se izmjeriti i preko sline. Ponekad se mjere i nusproizvodi metabolizma kortizola, kao što su 17-hidroksikortikosteroidi, koji su neaktivni produkt razgradnje kortizola u jetri. U nekim slučajevima značajno je mjerenje i urinarnog kortizola. Za ovaj test, prikuplja se i analizira urin tijekom 24 sata.

Cushingov sindrom

Osobe koje imaju neuobičajeno visoku razinu kortizola s vremenom obolijevaju od Cushingovog sindroma. Od te bolesti svake godine razboli se otprilike 10 do 15 milijuna pretežno odraslih ljudi. Simptomi Cushingovog sindroma uključuju » povišeni krvni tlak «, » razvoj dijabetesa «, strije na donjem dijelu trbuha, zamor, » depresiju «, promjene raspoloženja, naglašeno masno tkivo na licu i gornjem dijelu leđa. Žene kojima je dijagnosticiran Cushingov sindrom imaju neredovitu menstruaciju i pojačano im rastu dlake na licu, dok kod muškaraca može oslabiti spolni nagon. Načini liječenja variraju i ovise o uzroku pojave viška kortizola.

Addisonova bolest

Primarni problem s nadbubrežnim žlijezdama ili hipofizom može dovesti do stanja poznatog kao Addisonova bolest, kada nadbubrežne žlijezde ne proizvode dovoljno kortizola. Ovo stanje pojavljuje se kod svih uzrasta, a simptomi su umor, nizak krvni tlak, gubitak kilaže, malaksalost, gubitak teka, promjene raspoloženja, mučnina, povraćanje i proljev. Također je poremećena i proizvodnja drugih hormona. Niska razina kortizola često je praćena i smanjenom razinom hormona aldosterona, koji je važan za regulaciju soli i vode u organizmu.

Kortizol – povezan i s depresijom

Depresivni ljudi i osobe pod konstantnim stresom imaju neuobičajeno povišenu razinu kortizola, koji se još naziva i “hormon stresa“. Nadbubrežne žlijezde proizvode i izlučuju taj hormon kao reakciju na kontrolne signale koje šalju hipofiza i hipotalamus u mozgu. Kortizol ima mnoge važne funkcije u organizmu, uključujući i regulaciju metabolizma i krvnog tlaka, a njegovo izlučivanje pojačava se u odgovoru na fizički i psihički stres bilo koje vrste. Kada se stresna situacija završi, razina ovog hormona vraća se u normalu. Zanimljiva je činjenica da se i u slučaju depresivnih odraslih i depresivne djece pojačava aktivnost na liniji hipotalamus-hipofiza-nadbubrežne žlijezde, što rezultira stalno povišenom razinom kortizola. Povišene vrijednosti ovog hormona, kao reakcija na duži period stresa, samo je jedan od faktora koji mogu doprinijeti promjenama raspoloženja povezanim s depresijom.

Što poduzeti

Smanjite unos kofeina

Smatra se da 200 mg kofeina nakon sat vremena podiže razinu kortizola za 30 posto, zato je poželjno da tijekom najmanje dva tjedna umjesto kave i ostalih kofeinskih napitaka pijete biljne čajeve i sokove od povrća.

Spavajte duže i kvalitetnije

» Kvalitetan san « omogućava vašem tijelu da se opusti, što doprinosi snižavanju razine kortizola. Ako ne možete zaspati, prije spavanja popijte šalicu čaja od matičnjaka ili lipe.

Redovno vježbajte

Dobar trening odličan je prirodni način da se riješite stresa. Bar tri puta tjedno idite na aerobik, jogu, pilates ili » trčanje «. Vježbanjem se ne jačaju samo mišići, već se također pojačava izlučivanje serotonina i dopamina, koji ublažavaju nervozu i depresiju.

Držite razinu šećera u krvi pod kontrolom

Možda i vi spadate u grupu onih koji bez slatkiša “ne mogu ni zamisliti život”, ali dokazano je da previše šećera u prehrani uzrokuje ozbiljne zdravstvene poremećaje. Između ostalog, previše rafiniranog šećera i jednostavnih ugljikohidrata povećava proizvodnju inzulina i opterećuje gušteraču. Jedite često a pomalo, i to hranu koja sadrži proteine, složene ugljikohidrate i dobre masnoće. Prehrana bogata složenim ugljikohidratima održava razinu kortizola niskom, za razliku od namirnica koje sadrže rafinirani šećer.

Smanjite stres

Vitamini B i C, minerali kalcij, magnezij, krom i cink, te lipoinska kiselina, ekstrakt sjemenki grožđa i koenzim Q10 pomažu u borbi sa stresom, pa ukoliko ih ne unosite u dovoljnim količinama putem hrane, uzimajte suplemente. Također, od pomoći mogu biti » kamilica «, metvica, kantarion, lavanda, matičnjak i valerijana.