Poznajete li strah i tjeskobu

Strahovi su sastavni dio života, korisni su jer nas upozoravaju na opasnosti, utječu na naše ponašanje i pomažu nam da se obranimo. Time uvelike pridonose našoj moći kontrole vlastita života. No strahovi mogu postati izvor teškoća i problema, a to se događa ako su izvan normalnih, funkcionalnih okvira. Strahovi tada mogu prerasti u ozbiljnu bolest.

Uobičajeno je vidjeti malo dijete kako plače u samoposluživanju jer je iz vidokruga izgubilo mamu ili tatu. Jednako tako normalno je, posebno u mladih ljudi, osjećati pojačano lupanje srca prije svog prvog javnog nastupa. Vozač automobila će u slučaju nagla kočenja osjetiti snažan utjecaj porasta razine adrenalina. Sve te reakcije znak su straha i potpuno su normalne reakcije, kao što je normalan i strah u navedenim situacijama, jer se radi o situacijama koje nas ugrožavaju, koje nam nisu poznate ili ih ne možemo kontrolirati. U pozadini tog osjećaja nalazi se biološki mehanizam koji nam osigurava i štiti život u nemilosrdnoj utrci svakodnevice.

Strah je prirodna reakcija

Osjećaj straha najčešće se javlja u trenucima kad iskoračimo izvan poznatih ponašanja ili putova. No kod nekih ljudi strahovi su prisutni i u potpuno normalnim, svakodnevnim situacijama, kao što su to redovi na blagajni ili u trgovini, u dizalu ili autobusu. Srce im ubrzano i snažno tuče i počinju se pojačano znojiti. Ti simptomi ponekad su popraćeni osjećajem slabosti, vrtoglavicom i nesvjesticom. Obuzima ih nevjerojatno jak osjećaj straha, neprimjeren situaciji u kojoj se nalaze, a taj osjećaj često traje još dugo nakon što je „opasnost“ nestala. Napadi straha s vremenom postaju sve učestaliji i nije ih više moguće kontrolirati. U tim slučajevima liječnici govore o poremećajima izazvanim strahovima. Poremećaji izazvani strahovima ubrajaju se među najčešće psihičke tegobe, od kojih prema statistikama u svijetu pati oko 400 milijuna ljudi. U zapadnoj Europi oni zahvaćaju od 14 do 16 posto populacije. Jedan veliki dio unutar te skupine ljudi pati od neke fobije, primjerice fobije od životinja, malog prostora ili prisutnosti drugih ljudi. To su tegobe koje se mogu ukloniti terapijom ponašanja.

Vezani članak:  Vitamini B skupine za vitalno proljeće

Od lupanja srca do napadaja panike

Poznajete li strah i tjeskobu
Poznajete li strah i tjeskobu?
Među bolestima izazvanim strahom psiholozi i psihijatri razlikuju napadaje panike, fobije i opći poremećaj izazvan strahom. U slučaju napadaja panike napadi su iznenadni, kao da su došli “iz vedra neba”. To je u potpunoj suprotnosti od slike poremećaja izazvanog strahom, koji se očituje stalnom zabrinutošću za sve i svakoga oko nas.

Fobije su poremećaji koje se zasad razmatra kao jednu cjelinu. Agorafobija primjerice predstavlja strah od otvorenih prostora ili pak uskih prostora prenatrpanih ljudima. Neki je ljudi osjećaju u prepunim tramvajima ili u velikim robnim kućama. Socijalna fobija je pak strah od kontakta i komunikacije s drugim ljudima, koji je naročito izražen ako će osoba koja pati od te fobije biti procjenjivana od drugih ljudi. Postoji niz specifičnih fobija kod kojih nastupa panika već pri samom pogledu na pauka, zubarsku bušilicu, prije ispita ili pri letu zrakoplovom.

Koliko god različiti bili poremećaji izazvani strahom, oni imaju i mnogo sličnosti. Svi oni koji boluju od takvih poremećaja doista mnogo pate. Oni najčešće pokušavaju izbjeći za njih potencijalno nepodnošljive situacije, a time su im svakodnevne aktivnosti znatno ograničene. Na taj način strahovi umnogome određuju način njihova života.

Najčešće zablude

Sve je samo mašta.
Za one koji se nalaze u okolini osobe koja pati od strahova često je teško razumjeti i prihvatiti da dotična osoba ne želi više izlaziti iz kuće te da ne posjećuje poznate i rodbinu, zbog čega mnogi društveni kontakti propadaju. Treba imati na umu da oni koji osjećaju strah izuzetno mnogo pate iako izgledaju (posebno tjelesno) potpuno zdravi.

Samo žene se boje.
Ne samo da je netočno, takvo je razmišljanje i glupo. Upravo suprotno, muškarci često pate od straha da ne zakažu u poslu ili da ga ne izgube, kao i od straha da neće biti prihvaćeni od okoline. Jedna opširna psihološka studija upravo je pokazala da se muškarci češće boje samoće negoli žene.

Vezani članak:  Anksioznost - strah "bez razloga"

Svatko se mora moći uhvatiti u koštac sa strahom.
U mnogo situacija to je nemoguće, samopomoć nije dovoljna. Ako panika poprimi tolike razmjere da se osoba počne bojati samoga straha, znači da je uspostavljen začarani krug. Tada je neophodna pomoć terapeuta.

Strah je uvijek negativan.
Nije točno. U normalnoj mjeri strah predstavlja čovjekovu normalnu zaštitnu reakciju. Strah postoji zbog toga da u opasnim situacijama postanemo oprezni.

Treba izbjegavati situacije koje izazivaju strah.
Ako izbjegavate dizala, tramvaje ili gužvu, izuzetno mnogo ograničavate sami sebe i svoje aktivnosti. Izbjegavajući situacije u kojima osjećamo strah, možemo se dovesti do toga da nam se život svede na boravak unutar četiri zida. Terapijom stava pacijente se postavlja u situaciju gdje se svjesno suočavaju sa svojim strahom. Na taj način uče da se u određenim situacijama, kojih se boje, uistinu ništa opasno ne može dogoditi.

Strah je znak slabosti.
Upravo suprotno. Ljudi koji pate od strahova vrlo su često hrabri. To nadasve vrijedi za ljude s fobijama. Oni najčešće u situacijama u kojima ostale hvata panika reagiraju vrlo hrabro.

Poremećaji izazvani strahom uvijek su psihičkog porijekla.
Nije točno. Poremećaji izazvani strahom mogu biti različito uzrokovani, a najčešći okidač straha je stres. Neka bolesna stanja organizma, recimo poremećaj funkcije štitnjače, može dovesti do napadaja straha. Slične tegobe može uzrokovati i zlouporaba opojnih droga ili neka nasljedna opterećenja.

Strahovi i fobije očituju se duševnim poremećajima.
Apsolutno nije točno. Strahovi i fobije u pravilu su praćeni tjelesnim znakovima kao što su ubrzan rad srca, otežano disanje, pojačano znojenje, napadi vrtoglavice i hipertonija, a i razina masnoća u krvi može porasti.