Pravilna prehrana – ključ suživota s dijabetesom

Pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost mogu smanjiti potrebu za lijekovima u velikog broja dijabetičara, a u nekim je slučajevima čak i djelotvorna zamjena za lijekove.

Zdrava prehrana osnova je brige za zdravlje i djelotvorna prevencija koja se preporučuje svima, bez obzira na životnu dob i eventualne sklonosti bolestima. A kad je riječ o oboljelima od šećerne bolesti, pravilna prehrana znatno je više od preporuke – to je djelotvorna pomoć u držanju bolesti pod kontrolom, dok je za osobe u čijoj obitelji ima slučajeva dijabetesa zlatno pravilo prevencije. Količina i vrsta konzumiranih namirnica može izravno utjecati na razinu šećera i masnoća u krvi, kao i na tjelesnu težinu, te izazvati posljedice, pa čak i komplikacije bolesti.

Ciljevi liječenja i prehrane

Preporuke o prehrani razlikuju se ovisno o tipu bolesti: je li riječ o dijabetesu tipa 1 ili dijabetesu tipa 2.

Oboljeli od dijabetesa tipa 1 nemaju vlastitog inzulina, stanice koje proizvode inzulin u tih su bolesnika razorene autoimunim procesom. Ti bolesnici ovisni su o inzulinu, a to je ključna činjenica i kad je riječ o načinu prehrane. Glavni cilj liječenja dijabetesa tipa 1 jest regulacija šećera u krvi, odnosno sprečavanje prekomjerna porasta razine šećera u krvi, što je moguće postići pravilnom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću. Prema količini inzulina koju bolesnik dobiva propisuje mu se odgovarajuća prehrana u kojoj se količina ugljikohidrata smanjuje ili povećava ovisno o tjelesnoj aktivnosti.

Prehrana oboljelih od dijabetesa tipa 1 uvijek ovisi o tome kakva je potreba bolesnika za inzulinom, s tim da je jako važno koje se namirnice konzumiraju, odnosno potrebno je posebno paziti na unos ugljikohidrata.

U slučaju dijabetesa tipa 2 osnova bolesti nije nedostatak inzulina već inzulinska rezistencija, tj. otpornost na inzulin. Dijabetes tipa 2 ne mora se, ali se može liječiti inzulinom, to se provodi u slučaju ako je razina šećera u krvi previsoka te ako se razina šećera u krvi ne može regulirati dijetom i tjelesnom aktivnošću. U većini slučajeva oboljeli od dijabetesa tipa 2 jesu i pretili, te je smanjivanje tjelesne težine važan cilj u njihovu liječenju, čime se smanjuje i rizik od komplikacija bolesti. Visoka razina šećera
naime povećava opasnost od oštećenja očiju, bubrega, a otvara predispoziciju i za povišene razine masnoća u krvi, što za posljedicu ima pojavu ateroskleroze, bolesti krvožilnog sustava te povećanog rizika od infarkta srca i moždanog udara.

Čega i koliko jesti

Dijabetička prehrana, bilo da je riječ o dijabetesu tipa 1 ili tipa 2, ne razlikuje se puno od uobičajene zdrave prehrane. To zapravo znači da se dijabetičari moraju pridržavati pravila klasične prehrambene piramide:

• bjelančevine trebaju činiti najviše 10-20 posto dnevnog unosa
• zasićene i višestruko nezasićene masnoće moraju činiti manje od 10 posto
• ugljikohidrati i jednostruko nezasićene masnoće čine preostalih 70 posto

Dnevno se preporučuje: 25-35 g vlakana iz žitarica, ne više od 3 g soli, izbjegavati namirnice koje sadrže šećer.

Češće jedite

MAHUNARKE grah, mahune, leću, grašak, slanutak, bob i soju, sadrže jednaku količinu vlakana i bjelančevina kao meso, ali ne sadrže masnoće.
POVRĆE bogato je vitaminima i vlaknima, a sadrži vrlo male količine šećera te ima nisku kalorijsku vrijednost.
VOĆE bogato je vitaminima i vlaknima, ali sadrži i priličnu količinu šećera, zbog čega je potreban oprez. Banane, smokve, grožđe i egzotično voće zamijenite kruškama, jabukama, agrumima i šumskim
voćem jer sadrži manje šećera.
ŽITARICE bogate su složenim šećerima i vlaknima koja se sporo apsorbiraju. Prednost dajte integralnim žitaricama.

Manje jedite

MESO sadrži bjelančevine i masti te ne mora biti svaki dan na jelovniku, može se izmjenjivati s mahunarkama i primjerice sirom. Crveno meso zamijenite bijelim. Piletina, puretina, zečevina sadrže manje masnoća i lakše se probavljaju. Najbolje bi bilo, kad god je moguće, meso zamijeniti ribom.
SUHOMESNATE PROIZVODE masne salame (mortadela ili tlačenica) jedite što rjeđe. Zamijenite ih pršutom bez masnih dijelova, šunkom ili sušenom govedinom, no i te suhomesnate proizvode jedite u manjim količinama.
JAJA sadrže previše bjelan-čevina i kolesterola, stoga ih se preporučuje konzumirati najviše dva puta tjedno. Važno je podsjetiti na to da jaja ima i u majonezi, umacima i kolačima.
MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI iako je jedan od glavnih izvora kalcija, s mlijekom je potreban oprez jer sadrži masnoće. Od mliječnih prerađevina prednost dajte svježim i polumasnim sirevima.

ZAPAMTITE: S nekim namirnicama potreban je veći oprez: Masnoće izbjegavajte. Šećer ograničite, tj. uzimajte samo u posebnim prilikama, zapamtite da šećera ima u kolačima, industrijski pripremljenoj hrani, gaziranim pićima. Alkohol izbjegavajte, a nikad ga ne konzumirajte na prazan želudac. Pržena hrana i kolači povećavaju rizik od prekomjerne tjelesne težine i komplikacija šećerne bolesti.