Prehlada i gripa

Prehladu i njene simptome često zabunom miješaju s drugom virusnom infekcijom nešto teže kliničke slike – gripom. Važno je znati razlikovati ih.

PREHLADA je relativno blaga infekcija nosa i grla koja u prosjeku traje najviše tjedan dana. Poznato je više od 200 različitih virusa uzročnika prehlade, a najčešće su to adenovirusi i rhinovirusi („virusi nosa”). Djeca vrtićkog uzrasta i nižih razreda osnovne škole zbog svakodnevnog kontakta s drugom djecom te zbog nepotpuno razvijenog imunološkog sustava godišnje mogu preboljeti i desetak prehlada. U starije djece prehlada se javlja nekoliko puta godišnje, dok su odrasli u prosjeku prehlađeni 2-3 puta godišnje. Pušači su zbog oštećenja sluznice dišnog sustava te slabijeg imuniteta češće prehlađeni i imaju jače izražene simptome.

Prehlada se najčešće očituje neprohodnošću nosa uz otežano disanje na nos, kihanjem i iscjetkom iz nosa, često je prisutna i iritacija grla. Odrasle osobe u pravilu nemaju povišenu tjelesnu temperaturu. Ovisno o uzročniku mogu se javiti i glavobolja, kašalj, pečenje u očima, bolovi u mišićima te smanjenje apetita. Ipak, dominantni simptomi vezani su uz nos. Komplikacije prehlade su rijetke. U osjetljivijih osoba može doći do upale sinusa ili uha te kašlja koji dulje traje. U osoba koje boluju od astme ili kroničnog bronhitisa uobičajeni simptomi mogu se pogoršati te trajati čak i do nekoliko tjedana nakon što prehlada prođe.

GRIPA ili influenca je zarazna virusna infekcija gornjeg dišnog sustava. Uzrokuju je tri tipa virusa: A, B ili C. Imunitet na gripu ne možemo razviti jer se virusi influence neprekidno mijenjaju. Virusi A i B izazivaju gripu s jako izraženim simptomima i često su uzročnici epidemija, dok virus C izaziva gripu vrlo blaga oblika, ponekad i bez simptoma. Simptomi gripe u odraslih i djece vrlo su slični. To su: visoka tjelesna temperatura, uglavnom iznad 39 °C, ponekad uz zimicu i tresavicu, bolovi u mišićima i zglobovima te u cijelom tijelu, iscrpljenost, kašalj, glavobolja, šmrcanje i grlobolja.

U većini slučajeva nakon nekoliko dana mirovanja simptomi postupno slabe i nestaju, no to ovisi o općem stanju organizma, stanju imunosnog sustava. Nastojeći ih čim prije ublažiti posežemo za lijekovima, najčešće su to:

ANTIPIRETICI, lijekovi koji snižavaju tjelesnu temperaturu. Korisno je podsjetiti na to da tjelesna temperatura do 39 °C u odraslih i zdravih osoba nije opasna, štoviše, koristan je simptom koji spontano
nestaje. Stoga bi antipiretike trebalo uzeti tek ako temperatura u večernjim satima prelazi 39 °C ili 39,5 °C. Djeca i starije osobe osjetljiviji su i stoga se njima antipiretici savjetuju i pri nižoj tjelesnoj temperaturi.

ANTIBIOTICI. Stalno se ponavlja i upozorava da nemaju antivirusno djelovanje. Uzimanjem antibiotika u ovom slučaju ne djelujemo na uzročnika bolesti, već povećavamo mogućnost stvaranja otpornosti na antibiotike i uništavamo prirodnu floru probavnog i urogenitalnog trakta.

ANTITUSICI, lijekovi protiv kašlja. Korisni su, samo ako ih uzimamo kao pomoć u iskašljavanju kojim se dišni sustav oslobađa i čisti od viška sluzi i štetnih čestica u sluzi.

KAPI ZA NOS korisna su pomoć, ali njihovu bi uporabu trebaLo ograničiti na najviše jedan tjedan. Jaka i produljena vazokonstrikcija uzrokuje atrofiju sluznice, a nakon prestanka upotrebe kapi nastaje edem sluznice i nos se ponovno začepljuje, zbog toga ponovno posežemo za kapima i stvaramo ovisnost o njima.

Gripa je vrlo ozbiljna bolest koja nužno zahtjeva mirovanje, čak i kod mladih i zdravih ljudi. Poseban oprez se savjetuje starijim ljudima, osobama sa slabijim imunološkim sustavom te osobama koje boluju od kroničnih bolesti, za njih gripa može biti fatalna.

Cijepljenje protiv gripe nije obavezno, ali se preporučuje svima, osobito ljudima iz rizičnih skupina:

• starijima od 65 godina
• kroničnim bolesnicima (osobito srčanim i plućnim)
• djeci starijoj od šest mjeseci i asmatičarima
• zdravstvenim radnicima te svima koji su u kontaktu s velikim brojem ljudi
• ženama koje planiraju trudnoću (ako trudnoća pada u sezonu gripe)
• oboljelima od infekcije HIV-a

Cijepiti se ne smiju osobe alergične na bilo koji sastojak cjepiva te u slučaju akutne bolesti ili temperature.

Ozbiljne nuspojave cijepljenja protiv gripe izuzetno su rijetke (npr. neurološke prirode iti Guillain-Barreov sindrom), a njihova učestalost je jedan na više milijuna cijepljenih. Uobičajene nuspojave cijepljenja jesu bol i crvenilo na mjestu uboda te povišena tjelesna temperatura, prolaze za 2-3 dana. One nisu znak da se s cjepivom događa nešto loše, već suprotno, znak su da je imunosni sustav dobro “odreagirao” i stvorio dovoljnu količinu zaštitnih protutijela.

Dok je kod mladih i zdravih osoba cijepljenje protiv gripe dio zdravstvene kulture i poboljšanja kvalitete života, kod osoba rizičnih kategorija ono može spriječiti teže oblike bolesti, odlazak u bolnicu i smrtne ishode.