Razbijmo najčešće zablude o srčanim bolestima

Koliko doista znamo o bolestima srca? Iako je riječ o bolestima koje su uzrokom pobolijevanja velikog dijela populacije, i dalje kruže mnoge neistine o prirodi te skupine bolesti.

Bol u prsima je predinfarktno stanje?

Bol u prsima može biti posljedica srčane bolesti pa i znak samog infarkta, ali isto tako može biti i posljedica mnogih drugih, puno manje opasnih stanja (žgaravica, »visoki tlak«, bezopasne aritmije, muskuloskeletalna bol). Ono što je bitno kod boli u prsima koja se javlja prvo u opterećenju, a s vremenom i u mirovanju, ona je snažno indikativna za koronarnu bolest te zahtijeva pregled kod kardiologa. Bol u prsima koja ne prestaje može biti posljedica infarkta miokarda te je potrebno odmah se uputiti u bolnicu radi daljnjih pretraga.

Znat ću da imam srčani udar po boli ili pritisku u prsima?

Razbijmo najčešće zablude o srčanim bolestima

Razbijmo najčešće zablude o srčanim bolestima

Iako se »srčani udar« najčešće manifestira kao jaka bol ili pritisak u prsnom košu, postoji određen postotak pacijenata kod kojih su simptomi atipčni (pečenje, trnjenje, nesvjestica, gušenje) ili koji su sasvim bez simptoma. Kod manjeg broja pacijenata iznenadna smrt je prvi simptom infarkta. Zato i kod netipičnih simptoma u prsištu treba misliti na infarkt kao mogući uzrok. Potrebno je redovito se kontrolirati kod liječnika pogotovo ako imate neke od rizičnih faktora za razvoj koronarne bolesti (visoki tlak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi).

Više članova moje obitelji imalo je infarkt, stoga je i moj rizik od koronarne bolesti veći?

To nije sasvim točno, budući da se radi o iznimno čestim bolestima (od koje boluje i umire više od pola populacije) čisto statistički i u vašoj obitelji mora biti osoba koji boluju od navedene bolesti. No, ako u obitelji imate više članova koji su oboljeli iznimno mladi, ipak postoji sumnja na određenu genetsku sklonost te biste se trebali preventivno pregledati kod kardiologa. Također postoji razlika u pojavnosti koronarne bolesti s obzirom na spol. Kod žena do menopauze pojava koronarne bolesti je znatno rjeđa nego kod muškaraca. Nakon menopauze, međutim, incidencija kod žena se u sljedećim desetljećima ipak izjednačuje s muškarcima (što je i dijelom posljedica činjenice da ljudi žive sve dulje te je sve veći dio populacije u sedmom i osmom desetljeću života).

Sa 70 godina sam prestar za operaciju na srcu?

To je možda nekad bilo točno, ali u zadnjim desetljećima kardijalna je kirurgija napredovala te se sama dob više ne smatra preprekom za uspješnu operaciju srca. Sada se uspješno operiraju i osamdesetogodišnjaci. Odluka o operabilnosti više ovisi o biološkom stanju samog pacijenta i prisutnim drugim bolestima, a ne samo o biološkoj dobi. Stoga sama dob nije prepreka da dobijete optimalno liječenje za vašu bolest.

Kod infarkta postoji “zlatni sat”?

Ustvari, ne radi se o jednom satu, nego prvih dvanaest sati nakon početka infarkta koji se manifestira boli u prsima ili pritiskom (“kao da mi slon sjedi na prsima”) koji ne prestaje. Ako pacijent dođe do bolnice na vrijeme te mu se učini hitna dijagnostika (koronarografija) kojom se utvrdi koja srčana arterija je začepljena i uzrokom je infarkta, ona se može otvoriti implantacijom stenta. Tada se može spriječiti trajno propadanje srčanog mišića koji hrani navedena arterija. Ako je arterija začepljena dulje od dvanaest sati, tada nastupa trajno oštećenje srčanog mišića koje je nepovratno. Sukladno s propadanjem srčanog mišića smanjuje se i funkcija srca kao pumpe, a posljedično tome i mogućnost pacijenta da podnosi opterećenje. Pacijenti kod kojih je kao posljedica infarkta nastalo veliko oštećenje srčanog mišića neće više biti sposobni za veća opterećenja. No većina pacijenata koji su adekvatno i na vrijeme liječeni mogu se normalno vratiti svim dnevnim aktivnostima, što uključuje rekreativni sport i redovite profesionalne aktivnosti. Iznimno je bitno da ako imate bol u prsima koja traje dulje od dvadesetak minuta odmah (u bilo koje doba dana i noći) kontaktirate najbližu hitnu službu kako bi se potvrdila ili isključila sumnja na infarkt srca te kako biste primili adekvatno liječenje.

Povišen kolesterol i tlak treba početi kontrolirati tek u 50-ima?

Po novim smjernicama trebalo bi početi »kolesterol« kontrolirati već s 20 godina te potom svakih pet godina. Iznimno je bitno da se na vrijeme dijagnosticiraju pacijenti s povišenom masnoćom koja se javlja u ranoj životnoj dobi jer je to asimptomatska bolest, a s vremenom visoke vrijednosti kolesterola znatno pridonose ranom nastanku koronarne bolesti. Tlak također treba početi periodički kontrolirati u dvadesetima budući da kod velikog broja pacijenata također ne izaziva nikakve simptome te ako nije duže vremena liječen, može potpomoći ranom nastanku mnogih srčanih oboljenja. Ateroskleroza je proces koji napreduje polako i počinje već kod nekih u tinejdžerskim godinama. Dolazi do nakupljanja masnoća i još nekih metaboličkih produkata u stijenke krvnih žila, što izaziva nastanak suženja i posljedično smanjenu prokrvljenost tkiva koja ta žila hrani. Ako takvo suženje nastaje na krvnoj žili koja hrani srčani mišić, govorimo o koronarnoj bolesti. U poodmaklom stadiju koronarne bolesti napredovanje suženja dovodi do kompletnog zatvaranja krvne žile te nastaje infarkt.

Postoji određen broj pacijenata već u tridesetim, a koji su preboljeli infarkt (iako je postotak takvih pacijenata relativno malen). Stoga je iznimno bitno da se i kod mladih ljudi s tipičnim simptomima učini potrebna kardiološka obrada.

Bolesti zubiju i zubnog mesa povezane su sa srčanim oboljenjima?

Zdravlje zubiju ogledalo je zdravlja cijelog organizma, nije povezano sa srčanim oboljenjima, osim kod manjeg broja pacijenata s bolestima srčanih zalistaka ili kod pacijenata koji imaju ugrađen umjetni zalistak. Kod njih je potrebna antibiotska zaštita prije bilo kakvog zahvata na zubima kako bi se spriječila bakterijska infekcija bolesnog ili umjetnog zaliska, čemu je ta grupa pacijenata sklona. Iz istog razloga ti pacijenti također moraju primiti antibiotsku zaštitu kod bilo kakvih (manjih ili većih) kirurških zahvata bilo gdje na tijelu.

Aspirin je lijek za srce?

Ovo je jedan od mitova koji je u stvari točan. Jedna od glavnih komponenti kaskade događaja koji se odvijaju u krvnoj žili tijekom nastanka infarkta je i stvaranje ugruška na mjestu suženja krvne žile. Aspirin je lijek koji svojim djelovanjem na smanjenje sposobnosti trombocita da se organiziraju u ugrušak (“razrjeđuje krv”) time povoljno djeluje na zaštitu od srčanog udara. Brojnim studijama dokazano je povoljno djelovanje aspirina u prevenciji infarkta. Budući da je riječ o relativno sigurnom lijeku, on je okosnica preventivne terapije kod koronarne bolesti. Jedna od češćih nuspojava aspirina je pojačana sklonost oštećenju sluznice želuca i krvarenju (što proizlazi iz prije spomenutog djelovanja na trombocite), što se najčešće može manifestirati žgaravicom i krvarenjem u probavnom sustavu. Na svu sreću, ova pojava ipak je relativno rijetka i reverzibilna te ako dođe do nje, lijek se prestaje uzimati. U svakom slučaju potencijalna dobrobit u smislu prevencije infarkta višestruko je veća od eventualne opasnosti od nuspojave. Aspirin također štiti od svih drugih bolesti koje imaju u podlozi aterosklerotske i trombotske mehanizme (moždani udar, duboka venska tromboza u nogama, začepljenje aterosklerotski promijenjenih žila u nogama). Vrijednost aspirina je tolika da bi po mišljenju nekih stručnjaka bilo dobro da ga uzimaju svi ljudi stariji od pedeset godina kao preventivnu mjeru.