Ruke drhte zbog ‘100’ razloga

Kad pretjeramo s kavom ili se jako uzbudimo, znamo zašto nam se tresu ruke. No što kad ne možemo dokučiti razlog? Tada obavezno treba otići liječniku, jer tremor ili drhtanje može biti znak oštećenja mozga ili neke druge bolesti.

Ritmičko podrhtavanje ruku ili tremor nastaje kad se naizmjence aktiviraju suprotne skupine mišića. Postoje različite vrste tremora, kod svih su uvijek zahvaćene ruke, često i noge, dok glavu zahvaćaju samo neke vrste podrhtavanja. Tako tremor može zahvatiti lice, vilicu, glas. Manje je poznato da može zahvatiti i trup, odnosno proširiti se na veći dio tijela. Drhtanje je simptom, odnosno znak koji može ukazivati na neka stanja ili bolesti organizma, primjerice metaboličke i endokrine poremećaje, ali i oštećenja mozga.

Fino drhtanje, sa 8 do 10 pokreta u sekundi, može se pojaviti kod mnogih osoba uslijed normalnih fizioloških promjena u tijelu i može biti nasljedno. No može biti i znak pretjeranog izlučivanja hormona štitnjače.

Grubo drhtanje, sa 4 do 5 pokreta u sekundi, pojavljuje se kod starijih osoba, pri neurozama te otrovanja morfijem ili olovom.

Nepravilno drhtanje, kojemu ne možemo odrediti frekvenciju, mogu izazvati metabolički poremećaji ili otrovi.

Važan je uzrok

Razlika ima još. Tako prema izraženosti pokreta razlikujemo jedva primjetne drhtaje od jakih koji otežavaju primjerice zakopčavanje košulje, prinošenje hrane ustima, vezanje cipela, pisanje… Drhtanje razlikujemo i po ritmu te vremenu njegova pojavljivanja. Postoji sporo, srednje brzo i brzo drhtanje, neko se pojavljuje samo u mirovanju, drugo kod pružanja otpora zemljinoj sili teži, a treće pri izvođenju pokreta.

Obično osobe kojima se pojavilo, teško prihvaćaju drhtanje i rado traže pomoć liječnika. Liječenje ovisi o uzroku tremora, a terapijom se može djelovati na njegov uzrok ili ublažiti simptom, odnosno podrhtavanje. Simptomi se ublažavaju posebnim lijekovima, primjerice ubrizgavanjem botulina (botulinum toksina) u određene skupine mišića. Mogu se i kirurškim zahvatom presijeći točno određene moždane niti ili pak, suprotno, ugraditi stimultor za pojedina područja u mozgu.

Tremor prije 40. godine

Oštećenja u mozgu najpoznatiji su krivac drhtanja ruku. Obično se misli da takvo muči samo vremešne muškarce i žene, no to nije točno. Može se pojaviti i kod osoba u naponu snagu, odnosno mlađih od 40 godina.

Benigni (esencijalni) nasljedni tremor može se pojaviti u obliku finog – pa sve do grubog drhtanja. Uz ruke, najčešće zahvaća glavu, vrat, glasnice i noge. Kod polovice bolesnika riječ je o nasljednom poremećaju, pa se oboljeli mogu prisjetiti kako je u njihovoj obitelji bilo članova kojima su se tresle ruke. Ova vrsta tremora može zahvatiti samo jednu stranu tijela. Rijetko se pojavljuje u mirovanju, a najčešće nastaje kod izvođenja neke radnje. S obzirom da se u starijoj dobi može pojačati, neki ga nazivaju “staračkim”. odnosno “senilnim” tremorom, no taj se izraz zapravo neopravdano koristi.

Parkinsonova bolest najpoznatiji je uzrok drhtanja ruku u mirovanju. Karakteristično je da se one kreću kao da osoba broji novac. Bolest može nastati zbog oštećenja nekih moždanih jezgara (crna jezgra), zbog čega je smanjeno lučenje dopamina. Ima nekoliko oblika, a može nastati i prije 40., ali i poslije 70. godine života. Kad zahvati samo polovicu tijela, vjerojatno će sporije napredovati. Postoje i neka stanja slična Parkinsonovoj bolesti, a tada se tremor naziva Parkinsonovim sindromom. Tako postoje, primjerice, vaskularni Parkinsonov sindrom, posttraumatski Parkinsonov sindrom, tumorom potaknuti Parkinsonov sindrom i slično. I uzimanje antipsihotika, lijekova što blokiraju dopaminske receptore na živčanim stanicama, može izazvati stanje slično Parkinsonovoj bolesti.

Kako Parkinsonova bolest nastaje zbog manjka dopamina, liječi se skupinom lijekova od kojih je najpoznatija levodopa, tvar iz koje se u moždanim stanicama stvara dopamin, kemijsku tvar koja prenosi informacije među moždanim stanicama. Postoje i lijekovi koji imitiraju djelovanje dopamina te oni koji blokiraju razgradnju dopamina.

Kritično tijekom kretnje

Neki imaju tremor samo kad žele napraviti neku kretnju.

Intencijski tremor posebna je vrsta podrhtavanja ruku koja se pojavljuje pri namjeri da nešto dohvatimo, a podrhtavanje je to jače kako se ruka približava cilju. Takvo drhtanje znak je oštećenja stanica malog mozga, a može se pojaviti i kod multiple skleroze.

Kod oštećenja crvene moždane jezgre (primjerice nakon moždanog udara) pojavljuje se podrhtavanje slično intencijskom tremoru s grubim kretnjama. Pojavljuje se dva tjedna do dvije godine nakon oštećenja.

Distonijski tremor vrsta je srednje brzog tremora, s nepravilnim podrhtavanjem.

Nastaje kod uspravnog držanja tijela i izvođenja pokreta, a ponekad je povezan samo uz određene radnje, primjerice, pisanje.

Liječenje

Tremor kod određenih radnji može se liječiti lijekovima ili botulinum toksinom. Kad je tremor najizraženiji treba prekinuti aktivnosti. Rjeđe neurološke bolesti kod kojih se pojavljuje tremor su moždani apsces, tumor mozga, progresivna paraliza ili periferna oštećenja živaca različitih uzroka.

Drugi krivci

Osim zbog oštećenja mozga, tremor se može pojaviti iz šest drugih razloga:

Fiziološki tremor – može se pojaviti kod većine osoba, a mogu ga izazvati stres, umor, anksioznost, pretjerivanje s kavom te metabolički poremećaj.

Endokrine bolesti – hipertireoza (pretjerano izlučivanje hormona štitnjače), hipotireoza (smanjena funkcija štitne žlijezde) te hipoparatiroidizam (smanjena funkcija paratiroidnih žlijezda), također mogu uzrokovati drhtanje ruku i glasa.

Metaboličke bolesti – uznapredovala jetrena bolest može voditi oštećenju moždanog tkiva, koje uzrokuje grubi tremor, obično šaka ili prstiju ruku. Wilsonova bolest kod koje se bakar nakuplja u tijelu, također može nepovratno oštetiti mozak pa uzrokovati tremor u mirovanju.

Bolesti dišnih puteva – lijekovi koje koristimo za širenje dišnih puteva mogu podraživati tjelesne mišiće i uzrokovati fini tremor prstiju. Kod kronične opstruktivne bolesti pluća može nastati grubi tremor.

Psihogeni tremor – pojavljuje se kao posljedica preusmjeravanja emocionalnog doživljaja u tjelesnu reakciju. Naglo nastaje, naglo se povlači, a može i oboje. Pojavljuje se u neobičnim kombinacijama – raznih tremora u mirovanju, tremora kod uspravnog položaja te kod izvođenja kretnji.

Trovanja i apstinencijske krize – kod trovanja teškim metalima, alkoholom, drogama, otrovnim plinovima, ali i nakon uzimanja nekih lijekova može se pojaviti drhtanje. Može nastati i tijekom prvog razdoblja odvikavanja od alkohola.