Šest ‘ključeva’ za zdrav mozak

Ključevi za zdrav mozak

Šest ‘ključeva’ za zdrav mozak

Redovita tjelesna aktivnost, hrana, nošenje sa stresom, vježbanje moždanih funkcija, san i društvena uključenost ključevi su u našim rukama koje samo treba aktivirati danas kako bismo i sutra mozak održali zdravim i mladim duboko u starost. Drugim riječima, svatko od nas može s određenim promjenama u životnom stilu pridonijeti zdravlju svog mozga. Kad čovjek stari, obično slabije vidi, koža i mišići sve su manje elastični, a hod slabiji i teži. Međutim, neurolozi uvjeravaju da novija istraživanja dokazuju kako starenje samo po sebi ne umanjuje i funkciju ljudskog mozga. Propadanje moždanih funkcija prije je rezultat bolesti nego starenja, jer i stari mozak, baš kao i mladi, može razviti nove veze između moždanih stanica.

Redovita tjelesna aktivnost ne znači svakodnevni odlazak u teretanu, već je dovoljno brže hodati, povremeno plivati ili plesati, jer naš mozak jednostavno voli vježbanje. Tada izlučuje niz jako važnih hormona koji podižu raspoloženje i smanjuju depresiju, zatim se povećava količina krvi koja dospijeva u mozak te se poboljšavaju koncentracija i pamćenje. To sve moguće je uočiti već nakon dvadesetak minuta šetnje. Osim toga, ljudi koji su vježbali imali su manje » tihih moždanih udara «, onih koji se ne prepoznaju jer nije nastupila oduzetost. Vježbati treba već u ranom djetinjstvu, kasnije je korisno i protiv nesanica, a istraživanjima je potvrđeno da mozgu koristi već samo razmišljanje o vježbama.

Preporuke za prehranu

Posljednjih godina puno se istražuje mediteranska prehrana s hrvatske obale i otoka koja je 2013. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu svjetske nematerijalne baštine. I u službenim preporukama Američke udruge za moždani i srčani udar mediteranska prehrana uvrštena je kao jako korisna. S druge strane ne preporučuju se, među ostalim, pušenje i prekomjerna tjelesna težina.

Liječnici opet preporučuju prehranu koja sadrži plavu ribu, » maslinovo ulje «, šumsko voće, jagode, maline, zeleno povrće i voće, orašaste plodove, jaja, » integralne žitarice «, češnjak te jednu do dvije čaše crnog vina. Preporuke se temelje na najnovijim istraživanjima koja su pokazala kako je kod osoba koje su dnevno pojele više od pet obroka voća i povrća smanjen rizik od moždanog udara za 26 posto. Kod onih koji su uzeli između tri i pet obroka voća i povrća rizik je smanjen na samo 11 posto. Također je nekoliko godine objavljena studija prema kojoj svakih 200 grama dodatnog voća ili povrća dnevno smanjuje rizik od moždanog udara za 32 posto. Važan element u prehrani je i kava, koja je korisna kao i čokolada, ali ona koja sadrži više od 75 posto kakaa. Osim toga istraživanja su dokazala da je, uz zeleni, koristan i » crni čaj «. Primjerice, u Japanu je otkriveno kako je za smanjenje rizika srčanog i moždanog udara dovoljno popiti jednu šalicu čaja dnevno.

Jedite tamnu čokoladu, pijte crnu kavu, crni čaj i crno vino!

Kada jedete čokoladu, aktivirate dio mozga koji izlučuje dopamin, važnu kemikaliju u mozgu. Taj dio mozga omogućuje učenje i pamćenje, a pomaže održati mozak u formi. Čokolada također sadržava flavonole koji se nalaze i u crnom vinu i u bobičastom voću i snažni su antioksidansi koji pojačavaju aktivnost mozga. Mozgu pomažu i crna kava i crni čaj.

Treći ključ koji je danas teško riješiti je stres. No, on mora biti pod našom kontrolom, odnosno ljudi se na njega moraju priviknuti a preporučuju se razni auto treninzi, vježbe joge i sve one promjene u životnom stilu koje čovjeka čine manje ranjivim. Mozak se može i zalijeniti od svakodnevice pa ga valja vježbati. Ljudi trebaju stalno rješavati neke zadatke, pa bile to i križaljke, učiti nova znanja kako se moždane stanice ne bi uspavale.

Važnost sna za zdrav mozak

Posljednjih godina sve se više uviđa važnost sna za zdravlje mozga. Tijekom spavanja, a poželjno je oko sedam sati na noć, mozak se ne odmara, nego procesira događaje od prethodnog dana i konsolidira memoriju. Uz to, san pomaže u obnavljanju mozga čisteći toksine koji se nagomilavaju dok smo budni. I na kraju, vrlo važnim smatraju se i odnosi s okolinom. Ljudi moraju stalno biti društveno uključeni i jedni s drugima u vezi, njegovati odnose u obitelji, na poslu, s prijateljima i susjedima kako ne bi završili u depresiji. Ukratko, mislite pozitivno, budite aktivni i družite se!