Sjedilački način života

Svako prekomjerno sjedenje može biti štetno!

Sjedilački način života definira se kao životni stil u kojem osoba ne postiže odgovarajuću količinu tjelesne aktivnosti. Tjelesna neaktivnost počinje kada osoba ima manje od 150 minuta umjerene, odnosno 75 minuta žestoke tjelovježbe tjedno, prema američkom Centru za kontrolu bolesti (CDC). Većina liječnika slaže se i da bi svatko dnevno trebao napraviti 10.000 koraka (oko šest kilometara), što bi bilo idealno za poboljšanje zdravlja i smanjenje rizika uzrokovanih neaktivnošću. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) 60 do 85 posto svjetske populacije nije dovoljno aktivno. To čini tjelesnu neaktivnost četvrtim rizičnim faktorom za ukupnu smrtnost u svijetu.

Veza s više bolesti

Sjedilački način života

Svako prekomjerno sjedenje može biti štetno!

U smanjenju negativnih učinaka pretjeranog sjedenja čak ni svakodnevno polusatno vježbanje nije uvijek dovoljno. Stoga bi bolje rješenje bilo smanjenje ukupnog sjedenja i općenito povećanje kretanja. Pionir u istraživanju negativnih učinaka sjedilačkog životnog stila, James A. Levine s Klinike Mayo, još je 2005. godine objavio da bilo koji oblik produljenog sjedenja – za radnim stolom, za volanom, pred televizorom – može biti štetan. Istraživanja su potvrdila vezu tjelesne neaktivnosti s više bolesti i zdravstvenih stanja:

• ona je rizični faktor za određene kardiovaskularne bolesti
• osobe koje više vježbaju imaju niži rizik za razvoj koronarne srčane bolesti
• vjerojatnije je da će neaktivni ljudi biti prekomjerno teški ili debeli
• tjelesna neaktivnost povezana je s povišenim krvnim tlakom i povećanim vrijednostima kolesterola
• previše sjedenja utječe na smanjenje koštane i mišićne mase
• tjelesna neaktivnost povećava rizik od određenih vrsta tumora
• pridonosi razvoju tjeskobe i depresije.

Koliko je utjecaj redovitog provođenja velikog broja sati u sjedećem položaju štetan, pokazuje i studija objavljena 2015. godine u publikaciji Annals of Intemal Medicine – čak i kod osoba koje su uključile vježbanje u svakodnevicu dugi periodi sjedenja povezani su s lošijim zdravljem, u što su uključeni srčane bolesti, dijabetes i rak. Sjedilački životni stil povećava rizik od smrti, bilo od srčanih bolesti, bilo od drugih zdravstvenih problema. Dakle, i ako vježbate pola sata svaki dan, važno je što radite ostala 23 i pol sata.

Iskoristite prilike za kretanje

Puno sjedenja neće potpuno poništiti dobrobiti vježbanja, ali angažirano, redovito vježbanje umanjit će neke zdravstvene rizike. No, čak i za ljude koji imaju visoke razine tjelesne aktivnosti granica je na oko deset sati sjedenja dnevno. Ako pređete tu granicu, misle stručnjaci, rizik za kardiovaskularne bolesti ozbiljno raste.

Zbog toga u svakodnevici treba iskoristiti sve one male prilike za kretanje i hodanje i ozbiljno shvatiti savjete koji kažu: idite stubama umjesto dizalom, vožnju automobilom ili javnim prijevozom što je više moguće zamijenite hodanjem, do kolege prošećite, nemojte mu poslati e-mail, ustanite svakih dvadesetak minuta i prošećite barem dvije minute. Mogućnosti za napredak je puno. Kardiologinja s američkog Univerziteta Johns Hopkins Erin Michos kaže: Obično se preporučuje za poboljšanje zdravlja učiniti 10.000 koraka na dan. No, ako ste sjedilački tip i dnevno napravite samo oko 2000 koraka, neka vam prvi cilj bude 4000 koraka. Idite dječjim koracima. Najvažnije je ustati i pokrenuti se.