Slika zdravlja – uzduž i poprijeko

Na medicinske pretrage obično nas upućuju liječnici, iako se na njih kao i na laboratorijske pretrage možemo uputiti sami – ako želimo isključiti sumnju u nepoželjnu promjenu u organizmu koja nam ne da mira. Recimo, tako možemo otići na ultrazvučni pregled abdomena kad dulje vrijeme osjećamo nadutost ili bolove u trbuhu. Slična je situacija i s ultrazvukom koji je gotovo sastavni dio godišnjeg preventivnog ginekološkog pregleda, koji se savjetuje ženama nakon 18. godine života. Čak i neke radiološke pretrage postaju sve učestalije iako znamo da koriste X-zrake ili radioaktivne tvari te su povezane s ionizirajućim zračenjem a rendgensko snimanje kralježnice i denzitometrija kostiju u zapadnim zemljama gotovo su rutina kojom završava posjeta fizijatru ili ortopedu.

Slikoviti nalaz dobiven zvučnim valovima

Koje uopće medicinske pretrage postoje, kako se izvode te kada se i kome preporučuju? Prvenstveno razlikujemo one koje koriste ultrazvučne i magnetske valove od onih koje se temelje na X-zrakama pa su povezane sa nepoželjnim ozračivanjem. Zato liječnici, a u posljednje vrijeme i pacijenti češće razmišljaju o utjecajima na organizam ultrazvučne, magnetske te radiografske dijagnostike.

Ultrazvučni pregled

Ultrazvučni pregled je poznat i kao sonografija, a tijekom samog pregleda tijelo je izloženo zvučnim valovima visoke frekvencije koje se ne smatraju štetnima za naš organizam. Sam pregled je jednostavan, neinvazivan i potpuno bezbolan.

Konvencionalni ultrazvuk (UZV) daje prikaz trenutnog stanja tjelesnih organa i protoka krvi tijelom – i to pomoću tzv. ravne slike, odnosno u tankim i ravnim dijelovima tijela.

Trodimenzionalni (3D) i četverodimenzionalni (4D) ultrazvuk sofisticiranije su inačice koje – u slučaju 3D prispjele zvučne valove pretvara u trodimenzionalnu sliku promatranog organa koja onda daje više elemenata za postavljanje dijagnoze – a kod 4D zvučne valove pretvara u pokret pa pokazuje i funkcioniranje organa.

Kada, kako, zašto: Pregled obično traje 10 do 20 minuta i najčešće se provodi u ležećoj poziciji. Koristi se za otkrivanje uzroka poremećaja, boli, upale, oticanja unutarnjih organa, primjerice – jetre, bubrega, gušterače, štitnjače, jajnika, maternice, testisa, prostate, srca i krvnih žila itd.

Doppler Utrazvučni pregled

Doppler Utrazvučni pregled daje uvid u stanje i protok krvi u većim krvim žilama, primjerice kolanje krvi velikim arterijama i venama u abdomenu, vratu, rukama i nogama te u nekim organima. I ovaj je pregled neinvazivan i bezbolan.

Color doppler se temelji na posebnoj tehnici koja putem računala pretvara dobivene podatke u spektar boja, i to radi boljeg prikaza te vidljivosti kojom brzinom i smjerom prolazi krv kroz krvne žile.

Power doppler omogućuje još detaljniji prikaz prolaza krvi, posebno u slučajevima kada je krvna cirkulacija slaba ili jegotovo nema.

Spectral doppler se od prethodnih metoda razlikuje po tome što ne daje sliku, nego grafički prikaz protoka krvi u određenom vremenu.

Slojeviti prikaz magnetskom rezonancijom

Poput ultrazvuka i magnetska rezonancija (Mr) spada u dijagnostičke postupke koji nas ne izlažu opasnom zračenju. Temelji se na signalima koji pristižu iz jezgri vodika smještenih u našim tjelesnim stanicama, dok se nalazimo unutar uređaja koji stvara snažno magnetsko polje.

Ipak, dio ove enegije zagrijava naš organizam zbog čega se tijekom pregleda osjeća vrućina ili žarenje u promatranom dijelu tijela.

Prije same pretrage potrebno je popiti tekućinu koja sadrži kontrastno sredstvo (gadolinij), koje može kroz placentu stići u plod pa se stoga trudnicama preporučuje oprez ili izbjegavanje ove pretrage.

Kada, kako, zašto: Magnetska rezonancija dobro prikazuje sve tjelesne organe te njihove promjene. Pregled traje oko 20 minuta i jasno prikazuje građu te kemijski sastav tzv. tvrdih i mekih tjelesnih tkiva – serijom snimaka slojeva tkiva u sve tri dimenzije. Izuzetno jasno prikazuje kosti i sve tjelesne organe, pa tako i svježa krvarenja, izgled hrskavice, hematome i sl. Često se koristi u dijagnostici moždanih te problema mišićno-koštanog sustava. Na nju ne smiju osobe s pacemakerom ili kojima su ugrađene proteze od feromagnetnih materijala.

Pregled pomoću rendgenskih zraka

Kada je otkriveno da tvrda tkiva, odnosno kosti bolje upijaju rendgenske zrake nego meka – otvoren je put rendgenskoj dijagnostici kao što su: rendgensko snimanje, denzitometrija, mamografija, kompjutorizirana tomografija, pozitronska emisijska tomografija te kombinacija ove dvije posljednje metode.

Rendgen (RTG): Zbog toga što kosti bolje upijaju X-zrake na rendgenskim snimkama tijela one izgledaju kao bijela, svijetla područja za razliku od mekih tkiva koja nalikuju sivim sjenama. Sam pregled traje par minuta, neinvazivan je potpuno bezbolan, a dobro pokazuje promjene i bolesti zuba, kostiju, srca i pluća.

Denzitometrija (DEXA) mjeri snop rendgenskih zraka te izračunava razliku između njihovog zadržavanja u kostima i mekom tkivu, na osnovu čega mjeri gustoću kostiju. Pregled je usmjeren na lumbalnu kralježnicu te bedrenu kost i zdjelicu, potpuno je bezbolan i traje 20-ak minuta a provodi se u ležećem položaju.

Mamografija je rendgenski pregled dojki pomoću specijalnog uređaja koji omogućuje snimanje dojke u dvije pozicije. Traje par minuta, donekle je neugodan zbog pritiska aparata na dojku, a pomaže u ranom otkrivanju zloćudnih promjena čiji se rizik povećava s godinama. Stoga je mamografija namijenjena ženama nakon 40. godine života.

Kompjutorizirana tomografija (CT) je sofisticirana metoda koja traje tek par minuta, a snima sloj po sloj našega tijela. Potpuno je bezbolna i provodi se dok ležimo na posebnom stolu unutar tzv. tunela CT uređaja. Ova pretraga daje detaljnu sliku stanja tijela i obično se koristi za otkrivanje anomalija u prsnom košu i trbušnoj šupljini te različitih vrsta zloćudnih oboljenja.

Pozitronska emisijska tomografija (PET) je neugodna samo po tome što – prije pretrage – u krvne žile treba ubrizgati radioaktivne tvari koje su obično povezane s glukozom. Ova pretraga traje oko sat vremena te otkriva metaboličku sposobnost našeg organizma. Primjenjuje se za otkrivanje zloćudnih bolesti čemu pridonosi saznanje da zloćudne stanice troše znatno više glukoze nego zdrave.

Kombinacija pozitronske emisijske tomografije i kompjutorizirane tomografije (PET/CT) spada u najsofisticiranije metode jer istovremeno pokazuje građu tjelesnih organa, njihov metabolizam te još vrlo precizno ukazuje na najsitnije zloćudne tvorbe u tijelu. I ova pretraga započinje davanjem radioaktivne tvari, nakon čega slijedi snimanje tijela. Namijenjena je otkrivanju zloćudnih stanica u samom početku njihova nastajanja te praćenju liječenja zloćudnih bolesti.

DVOSTRUKA PROVJERA: Mamografija slovi kao zlatni standard u praćenju stanja dojki nakon 40. godine života, no posljednjih godina ona se sve češće kombinira sa ultrazvukom dojki. Ultrazvuk naime dobro pokazuje promjene kad u dojkama prevladava žlijezdano tkivo (a ne masno), koje su u medicini poznate kao – guste dojke, te su češće kod mlađih žena. Otkriveno je naime da takve, gušće dojke mogu imati i žene sa 50. godina ako su dulje vrijeme bile na hormonskom nadomjesnom liječenju.