Što pokazuje krvna slika

Pretraga krvi obavlja se u sklopu sistematskih pregleda, u određenim razdobljima života, a zbog različitih poremećaja ili sumnje na bolest mora se provoditi češće i detaljnije.

Krvna slika je važna i u prevenciji, kao način ranog otkrivanja i pomoć u pravodobnom početku liječenja neke bolesti. Treba je stoga pratiti na odgovarajući način. Kada i kako, o tome će odlučiti liječnik opće medicine ili specijalist.

Što pokazuje

Kompletna krvna slika – KKS je pretraga koja nam daje važne informacije o zdravlju, dio je rutinskih sistematskih pregleda u određenim razdobljima života ili nekim stanjima. Obuhvaća crvenu i bijelu krvnu sliku, krvne pločice, odnosno trombocite.

U crvenoj krvnoj slici promatra se broj eritrocita ili crvenih krvnih stanica, hemoglobin (bjelančevina koja na sebi nosi željezo i prenosi kisik iz pluća u tkiva te ugljični dioksid iz tkiva u pluća) te hematokrit ili volumen eritrocita. Izračunavaju se i tzv. eritrocitne konstante (MCV, MCH, MCHC, RDW) koje daju informacije o kvaliteti eritrocita. Smanjenje broja eritrocita, hemoglobina i hematokrita, a posebno promjene eritrocitnih konstanti, pokazatelj su nekog oblika anemije.

Bijela krvna slika pokazuje ukupan broj bijelih krvnih stanica koje sudjeluju u obrani organizma od bakterija i virusa. Njihov povišen ili snižen broj upozorava na akutnu upalu bakterijskog ili virusnog porijekla. Uvijek se radi i diferencijalna krvna slika, tj. određuje se broj pojedinih leukocita (neutrofila, limfocita, eozinofila, monocita i bazofila) jer promjene u njihovu broju mogu ukazivati na postojanje različitih bolesti.

Trombociti ili krvne pločice sudjeluju u zgrušavanju krvi i njihov smanjen broj za posljedicu ima sklonost krvarenju, dok je pojačano zgrušavanje krvi posljedica porasta broja trombocita.

Za procjenu nalaza utvrđene se vrijednosti uspoređuju s referentnim vrijednostima, što treba prepustiti liječniku jer se vrijednosti razlikuju ovisno o životnoj dobi, spolu, fiziološkom stanju (trudnoća i sl.). Osim toga važno je znati da se samo na temelju jednog elementa, primjerice broja trombocita, ne može postaviti dijagnoza, jer može biti izmijenjen zbog niza čimbenika i niza bolesti. Ti elementi daju opću sliku zdravlja i upućuju na potrebu i vrstu daljnjih pretraga.

Za žene reproduktivne dobi

Veliki broj žena reproduktivne dobi uzima različite kontracepcijske preparate koji se metaboliziraju u jetri i mogu je oštetiti. Kako oralnu kontracepciju može uzimati samo osoba zdrave jetre, prije propisivanja tih preparata potrebno je uz kompletnu krvnu sliku napraviti i jetrene testove. Time se kontroliraju jetreni enzimi čije povišene ili snižene vrijednosti mogu upućivati na različite bolesti, oštećenja i poremećaje funkcija jetre.

Jetreni testovi uključuju određivanje jetrenih enzima. Nakon propisivanja kontraceptiva krvne pretrage rade se prema preporuci liječnika.

U trudnoći

Obično se KKS radi u drugom mjesecu trudnoće, ujedno se utvrđuje i razina šećera u krvi. Jako je važno provjeriti postoji li anemija, u tom slučaju trudnica ima povećanu potrebu za željezom, a to je također važno za vrijeme dojenja. Druga vrlo važna i obavezna pretraga je utvrđivanje razine šećera kako bi se provjerilo postoji li dijabetes, koji u trudnoći može biti opasan ako se ne drži pod kontrolom. Normalne vrijednosti šećera su do 6,5 mmol/L za oba spola.

Ako je KKS uredna i trudnoća prolazi bez teškoća, pretrage krvi nije potrebno ponavljati.

U menopauzi

Ženama koje ulaze u menopauzu uz KKS preporučuje se napraviti i biokemijske pretrage i sedimentaciju (SE). Sedimentacija ili brzina taloženja eritrocita je parametar koji govori o akutnim ili kroničnim promjenama u organizmu. Normalna vrijednost SE za žene do 50. godine je 4-24 mm/3.6 ks, te nakon 50. godine 3-28 mm/3.6 ks. Za muškarce je 2-13 mm/3.6 ks.

Obavezno se radi i hepatogram, tj. jetreni test, kao i kontrola bubrežne funkcije i masnoća u krvi. Za kontrolu bubrega određuje se urea i kreatinin, produkti razgradnje metabolizma, čija smanjena razina upućuje na smanjenje funkcije bubrega i druge poremećaje.

Lipidogram i kontrola masnoća u krvi obuhvaća mjerenje ukupnog kolesterola, triglicerida te HDL („korisnog” ) i LDL („štetnog”) kolesterola. Povišena vrijednost ukupnog kolesterola, triglicerida i LDL-a ukazuju na povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Prije ulaska u menopauzu korisno je odrediti i razinu ženskih spolnih hormona FSH, LH, estradiola i progesterona. Budući da se u toj životnoj dobi smanjuju razine nekih ženskih spolnih hormona, utvrđivanjem tih razina na vrijeme se mogu utvrditi promjene te pravovremeno primijeniti nadomjesna terapija.

U menopauzi je poželjno napraviti i krvne pretrage na osteoporozu. Provjerava se razina kalcija i fosfora u krvi te se određuje alkalna fosfataza, jetreni parametar čije povišene vrijednosti mogu biti znak povećane razgradnje koštane mase i mogućeg razvoja osteoporoze.

Za muškarce

Sistematski pregled muškarca starijeg od 50 godina trebao bi uključivati KKS, sedimentaciju i biokemijske pretrage – provjeru jetrenih i bubrežnih funkcija te masnoća u krvi. U toj životnoj dobi muškarci počinju osjećati prve tegobe s mokrenjem te je korisno odrediti PSA – prostata specifični antigen, prvi pokazatelj moguće bolesti prostate.

Za dijabetičare

Dijabetičari koji ne primaju inzulin, već bolest drže pod nadzorom uz pomoć oralne terapije ili dijete, trebali bi kontrolu šećera provoditi jednom mjesečno, a tu provjeru mogu obavljati i patronažne sestre. Ovisno o težini bolesti i terapiji, jednom ili dva puta godišnje bolesnik treba kontrolu obaviti u zdravstvenoj ustanovi, kod dijabetologa.
Općenito, dijabetičari bi trebali dva puta godišnje raditi kontrole koje uldjučuju KKS, profil šećera, lipidogram, hepatogram i kontrolu bubrežnih funkcija. Ako je bolest dobro kontrolirana, dovoljna je jedna kontrola godišnje.

Srčani bolesnici

Učestalost krvnih pretraga za srčane bolesnike ovisi o tome je li uključena terapija zbog povišenih masnoća kao sekundarna ili primarna terapija. Obično se mjesec dana nakon početka uzimanja lijekova za reguliranje masnoća provodi prva krvna pretraga, ponavlja se nakon tri mjeseca, a potom redovito obavlja dva puta godišnje. Provodi se i hepatogram jer spomenuti lijekovi mogu oštetiti jetru. Za srčane bolesnike jako je važno praćenje elektrolita – natrija i klorida, jer mnogi lijekovi, posebice diuretici, mogu dovesti do smanjenja njihove razine u krvi.

Reumatičari

U slučaju reumatskih bolesti ili sumnje na reumatske bolesti obavlja se niz pretraga koje uključuju KKS, ali i pretraga kojom se u krvi utvrđuje tzv. reuma faktor kako bi se isključila ili potvrdila reumatska bolest. Za provjeru zdravlja zglobova potrebno je provjeriti i koncentraciju mokraćne kisefine jer njene povećane vrijednosti upućuju na poremećaje metabolizma ili na postojanje gihta.

ZA DOJENČAD I DJECU

Prva rutinska pretraga krvi u djece podrazumijeva kontrolu crvene krvne slike u 6. mjesecu života, provjerava se boluje li dijete od anemije. Ne izvodi se ranije jer novorođenčad ima fiziološku anemiju, odnosno troši hemoglobin dobiven od majke. Pretraga se provodi i ako dijete slabo napreduje, često plače, povraća i sl. U crvenoj krvnoj slici određuje se broj eritrocita i hemoglobina te hematokrit, njihove smanjene vrijednosti pokazatelj su anemije. U okviru redovitih sistematskih pregleda kontrola krvi izvodi se i prije polaska u vrtić i školu. Između tih kontrola krvne pretrage nisu potrebne, osim ako ne postoje indikacije za njih.