Što sa seksom nakon infarkta

Uzimajući u obzir epidemiološko značenje srčano-žilnih bolesti, osim što su vodeći uzročnik smrtnosti, one i značajno mijenjaju kvalitetu života osoba koje od njih obolijevaju. Uz smanjenje radnog potencijala, smanjenje učestalosti i kvalitete seksualnih aktivnosti oboljelih možda i najbitnije narušavaju njihovu kvalitetu života. Gledajući ukupno sve vodeće srčano-žilne bolesti – koronarnu bolest (angina pektoris, preboljeni srčani udar), srčano popuštanje, srčane aritmije, stanja iza različitih operacija ili zahvata (kardiokirurške operacije na zaliscima ili ugradnja premosnica, tzv. bypass, implantacija stentova, transplantacija srca ili ugradnja defibrilatora u srce) 25% pacijenata uz navedena stanja i bolesti vraća se prethodnoj razini seksualne aktivnosti, 25% prekida s bilo kakvom seksualnom aktivnošću, a 50% vraća se seksualnoj aktivnosti, ali sa smanjenom razinom aktivnosti. Razlozi za ovako velik broj pacijenata sa smanjenom ili nikakvom razinom seksualne aktivnosti su višestruki:

PSIHOLOŠKI STRAH od iznenadne smrti, strah od ponavljanja bolesti (osobito srčanog udara, aritmijskih epizoda i slično), strah zdravog supružnika da, navodeći bolesnog supružnika na seksualne aktivnosti, ne izazove povratak bolesti, ovdje također valja kao ohrabrenje naglasiti da je samo 0,6% iznenadnih smrti nastalo za vrijeme snošaja te da manje od 1% svih srčanih udara nastaje za vrijeme seksualne aktivnosti.

DJELOVANJE SAME BOLESTI ako je funkcionalni kapacitet bolesnika manji od onog potrebnog za seksualni odnos.

UČINAK LIJEKOVA koji se koriste u liječenju srčano-žilnih bolesti na erektilnu disfunkciju u muškaraca – to je ponajprije velika skupina lijekova koji se većinom koriste u liječenju povišenog krvnog tlaka i iza preboljelog srčanog udara, a to su tzv. betablokatori, diuretici, tzv. ACE-inhibitori, antagonisti kalcijskih kanala, zatim lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav u svrhu suzbijanja napetosti i anksioznosti, tzv. anksiolitici također mogu razvijati poremećaje seksualne funkcije.

Mogu li se bez straha uključiti u redovitu seksualnu aktivnost?

Kada se u kardiološkoj ordinaciji susretnemo s pitanjem pacijenta može li se bez straha uključiti u redovnu seksualnu aktivnost nakon postavljanja dijagnoze srčano-žilne bolesti, potrebno je pažljivo pregledati pacijenta, svu njegovu dokumentaciju, nalaze dosadašnjih pretraga, poslušati tegobe pacijenta, potom se na temelju toga pacijente svrstava u tri rizične skupine, ovisno o tome slijede i daljnji postupci i pretrage te savjet pacijentu o povratku seksualnim aktivnostima.

BOLESNICI NISKOG RIZIKA – bolesnici sa stabilnom anginom pektoris, s nedavnim nekompliciranim srčanim udarom (6-8 tjedana od srčanog udara), s blagom bolesti srčanih zalistaka, s blagom slikom srčanog popuštanja, s dobro reguliranom arterijskom hipertenzijom, nakon uspješnih zahvata na srcu (implantacija stentova) – tim se pacijentima može preporučiti normalne seksualne aktivnosti bez dodatnih pretraga uz redovne kontrole.

BOLESNICI SREDNJEG RIZIKA – nedavni srčani udar (od 2-6 tjedana od srčanog udara), umjereni stupanj srčanog popuštanja (stupanj II) – kod tih pacijenata potrebno je učiniti ergometriju sa stupnjem opterećenja od barem 5 MET-a – to je testiranje na pokretnoj traci ili biciklu u trajanju šest minuta na prvoj i drugoj razini opterećenja, pri čemu pacijent doseže napor od 5-6 takozvanih metaboličkih ekivalenata ili MET-a taj napor nadmašuje napor koji odrasla osoba postiže za vrijeme seksualnog vrhunca ili orgazma (oko 4 MET-a) pri čemu puls rijetko prelazi 130/min, a sistolički tlak rijetko preko 170 mmHg. Potrebno je učiniti i ultrazvuk srca. Ako je ergometrija prošla bez komplikacija, simptoma i ako nema promjena u EKG-u odnosno aritmija te ako nema teškog smanjenja sistoličke funkcije lijeve klijetke (funkcije srca kao pumpe) u nalazu ultrazvuka srca povratak seksualnoj aktivnosti je siguran.

BOLESNICI VISOKOG RIZIKA – bolesnici s nestabilnom anginom pektoris, bolesnici s preboljelim infarktom miokarda unutar dva tjedna, sa značajnim aritmijama, teškim stupnjem popuštanja srca (III. ili IV stupanj), teškim kardiomiopatijama, umjereno teškom ili teškom bolesti srčanih zalistaka. Te pacijente potrebno je pažljivo pratiti, liječiti, učiniti potrebne zahvate (operacijske ili intervencijske), stabilizirati ih kako bi se u budućnosti nakon funkcijskih pretraga mogli vratiti nekom stupnju seksualne aktivnosti.

Seksualna disfunkcija kod kardioloških pacijenata

Važno je napomenuti da postoji mogućnost seksualne disfunkcije kod kardioloških pacijenata i uz uredne funkcijske testove iz gore navedenih razloga, stoga je relativno čest upit u kardiološkoj ordinaciji za propisivanje lijekova za erektilnu disfunkciju. Napominjemo da srčani bolesnici navedene lijekove mogu uzimati samo uz dozvolu kardiologa, kada su funkcionalne pretrage (ergometrija) uredne i kada pacijent ne uzima dugo – djelujuće nitrate (izosorbmononitrat ili izosorbdinitrat). U liječenju srčano-žilnih bolesti problem povratka seksualne aktivnosti ne smije se podcjenjivati i zanemarivati, već zajednički suradnjom pacijenta i liječnika riješiti kako bi kvaliteta života pacijenata bila što bolja.

Što sa seksom nakon infarkta
Ocijenite ovaj članak