Što treba obuhvaćati kardiološki pregled

Prvo detaljna anamneza

Svaki kardiološki pregled počinje iscrpnom anamnezom koja mora sadržavati obiteljsku sklonost nekim bolestima, primjerice povišenom krvnom tlaku, infarktu srčanog mišića, moždanom udaru, šećernoj bolesti ili malignim i drugim težim bolestima.

Osobna anamneza uključuje sve eventualne bolesti od rođenja do dana pregleda, a u slučaju težih bolesti ili operativnih zahvata korisno je da budu potkrijepljeni i medicinskom dokumentacijom kako bi se izbjegli nepotpuni navodi bolesnika. Nakon toga potrebno je detaljno opisati sadašnje tegobe (ako zbog njih osoba dolazi na pregled), primjerice osjeća li “preskakanje srca” ili njegov nepravilan rad, javlja li se bol u prsima pri mirovanju ili pri naporu ili se pak intenzivna bol javila u posljednjim satima, širi li se bol (u lijevo rame i ruku, vrat, donju čeljust), javlja li se zaduha pri naporu ili i u mirovanju te na koliko jastuka osoba spava. Sve su to dragocjeni podaci u slučaju bolesti srca. Također treba uzeti u obzir i kakve su fiziološke funkcije osobe koja dolazi na pregled (apetit, stolica, mokrenje, san). Isto tako treba uzeti podatke o navikama, kao što su pušenje, konzumiranje alkohola ili droga ili kave; uzima li osoba neke lijekove, kao i njihove doze jer neki lijekovi za srce mogu promijeniti izgled elektrokardiograma. Uz to potrebno je saznati zanimanje i posao koji osoba obavlja, navesti ima li alergije te za žene vrijeme zadnje menstruacije.

A potom pretrage

Što treba obuhvaćati kardiološki pregled

Holter EKG-a daje uvid u regularnost srčanog
ritma ili upostojanje različitih oblika aritmije.

Nakon anamneze slijedi klinički pregled s »mjerenjem krvnog tlaka«. Kardiološki pregled obavezno uključuje i elektrokardiogram. – Postoji niz pretraga koje upotpunjuju kardiološki pregled i u dvojbenim situacijama daju niz korisnih informacija. No, u tom slučaju već je riječ o kardiološkoj obradi i indikacijama za tu obradu. Primjerice, laboratorijske pretrage mogu otkriti uzrok angine pektoris (primjerice anemiju, šećernu bolest ili povećane masnoće u krvi), a povišeni srčani enzimi otkrivaju svježi infarkt srčanog mišića. Dinamička elektrokardiografija (holter EKG-a) kontinuiranim snimanjem (primjerice 24 sata) daje uvid u regularnost srčanog ritma ili upostojanje različitih oblika aritmije. Rendgen srca i pluća daje korisne informacije o veličini srca, prokrvljenosti pluća (što direktno ovisi o funkciji srca) te o mogućem nakupljanju tekućine u prsnoj šupljini ili oko srca. Ultrazvuk srca daje informacije o građi i funkciji srčanih struktura, a danas se radi sondom preko prsnog koša i rjeđe kroz jednjak. Ergometrija daje informacije o toleranciji fizičkog napora i prokrvljenosti srčanog mišića. Scintigrafija miokarda odgovara na pitanje radi li se o slabijoj prokrvljenosti srčanog mišića pri mirovanju ili pri opterećenju te razlikuje ožiljak od živog srčanog mišića. Koronarografija daje slikovni prikaz koronarnih arterija (krvnih žila preko kojih se hrani srčani mišić). Tijekom pretrage može se po potrebi ugraditi stent na mjestu sužene arterije te je to istovremeno dijagnostički i terapijski zahvat. Tegobe bolesnika diktiraju hoće li se, osim kardiološkog pregleda i EKG-a, posegnuti i za nekom dodatnom pretragom.

Sportaši trebaju detaljniji pregled

Ipak, radi izbjegavanja iznenadnih smrti i kod naoko zdravih osoba koje se rekreaivno ili aktivno bave sportskom aktivnošću potrebno je prije početka bavljenja tim aktivnostima, uz kardiološki pregled, učiniti EKG, ultrazvuk srca, ergometriju te po potrebi (u slučaju poremećaja srčanog ritma) i holter EKG-a. Takvom obradom prepoznat će se oni sa srčanom manom i prevenirati kasnije negodne komplikacije.

Poznato je da i vrhunki sportaši pri prelasku iz jednog kluba u drugi, prije potpisivanja ugovora, prolaze zdravstveni pregled koji zapravo podrazumijeva kardiološku i laboratorijsku obradu, a osobe starije od 40 godina, naročito ako imaju »povišeni krvni tlak«, podrazumijeva se da uz pregled trebaju napraviti EKG, ultrazvuk srca i ergometriju jer se time dobiva uvid u eventualne komplikacije povišenog krvnog tlaka. – Kad je riječ o pušačima i osobama sa šećernom bolešću, preporučuje se te pretrage napraviti i ranije jer je poznato da oni ranije razviju aterosklerotske promjene na krvnim žilama.

Ocijenite ovaj članak