Sve blagodati masaže

Dodir je svakodnevna i uobičajena kretnja, ali i prastara terapeutska metoda. Koliko ste puta instinktivno protrljali bolno rame ili dlanom pogladili bolno čelo? Masažu upravo i čini niz različitih pokreta i dodira izvođenih određenim redoslijedom i pritiskom, čime se ublažavaju bolovi, potiče optok krvi, poboljšava tonus ili volumen raznih tkiva te blagotvorno djeluje i na psihičko stanje, ublažava napetost i pomaže prevladavanje umora.

Blagotvorni učinci

Djelovanjem na mišićni i živčani sustav, na krvotok, limfni i hormonalni sustav »masaža« opušta, potiče obnavljanje i oporavljanje, podjednako fizičko i psihičko.

Blagotvornih i trenutačnih učinaka je više:

Masaža opušta, potiče obnavljanje i oporavak, podjednako fizički i psihički

Masaža opušta, potiče obnavljanje i oporavak,
podjednako fizički i psihički

opuštanje mišićne napetosti koju osjećamo kao grčeve i zategnutost
poboljšanje imunosnog odgovora, što se postiže opuštanjem napetosti tkiva, odnosno poticanjem optoka limfe (čime se potiče izlučivanje toksina)
poboljšanje krvotoka i izmjene krvi na razini tkiva i organa (krv koja sadrži otpadne tvari i toksine zamjenjuje se novom krvlju obogaćenom kisikom i hranjivim tvarima)
brže odvajanje odumrlih stanica površinskog sloja kože, a time i lakše upijanje u kožu sastojaka koji su joj potrebni za održavanje vlažnosti i odvijanje svih vitalnih funkcija
osjećaj ugode kao izravan rezultat dodira

Konačni učinak masaže ovisi o više čimbenika, ponajprije o vještini i iskustvu masera, ali gotovo su jednako važni prostor i ugođaj te vrsta proizvoda koji se koristi za masažu.

Kako masaža djeluje na više osjetila, među kojima na njuh, vid i sluh, prostor u kojem se izvodi mora biti zagrijan (24-25˚C), miran, ugodan, umjereno osvijetljen, a boljem opuštanju pridonijet će i tiha, umirujuća glazba.

Osjećaj dodira ruke na koži bit će ugodniji ako se koristi krema, umjereno guste i ne previše masne teksture, ili ulje. Uz teksturu važna je i količina – ni previše ni premalo. Kremu ili ulje za masažu iskusan će maser najprije zagrijati između svojih dlanova na temperaturu tijela i tek je tada nanijeti na tijelo osobe koju masira.

Za opuštanje i obnavljanje

Masažne su tehnike mnogobrojne, a njihovi ciljevi specifični, ali unekoliko i slični (poboljšanje protoka energije, uspostava psihofizičke ravnoteže, poticanje metabolizma …). „Običnu“ ili klasičnu masažu dijelimo na estetsku, rehabilitacijsku, sportsku i opuštajuću. Razlikuju se ne samo po intenzitetu pokreta i dodira (brzini i jačini) već i po drugačijem rasporedu i vrsti masažnih pokreta i zahvata.

Rehabilitacijska masaža primjenjuje se nakon ozljeda i operacijskih zahvata radi bržeg i kvalitetnijeg oporavka i povratka uobičajenim aktivnostima, a izvodi je fizioterapeut.

Estetska masaža omekšava kožu i pomaže u oblikovanju tijela (masaža protiv starenja kože i tijela, anticelulitna masaža, limfna drenaža …).

Sportska masaža se izvodi kao priprema za tjelesne napore, ali i za oporavak i opuštanje nakon sportskih napora.

Svim je masažama zajedničko to što se svi pokreti moraju izvoditi od perifernih dijelova tijela prema sredini (prema srcu).

Zašto i kako pomaže masaža

Napetosti se u tijelu najčešće nakupljaju u glavi, vratu, ramenima, leđima, nogama i stopalima, pa se masažom tih dijelova tijela nastoji opustiti napeto tijelo.

Lice i glava ne pokazuju samo neke crte naravi već i umor i izloženost stresu. Oči i usne tjeskobne i bolesne osobe najčešće su stisnuti i licu dodaju godine. Masaža pridonosi njihovu opuštanju, a poticanjem površinske cirkulacije tenu daje osvježenu boju. Spora, dubinska masaža vlasišta izvanredan je „lijek“ protiv napetosti i umora, ali i protiv ispadanja kose, ublažava glavobolju i tjeskobu.

Vrat i ramena – Loše držanje pri hodanju, sjedenju i vožnji, ali i u ležećem položaju, nošenje i podizanje tereta, nedostatak kretanja … sve to (pa i više od toga) osjećamo kao napetost i bol u stražnjem dijelu vrata i ramenima. Ramena često zanemarujemo, a upravo na njima svoje tragove ostavljaju psihička napetost, tjeskoba, frustracije. Masaža tih dijelova tijela ima doslovce ljekovit učinak, opušta napetost i potiče cirkulaciju, prokrvljenost mišića i završetaka živaca.

Ruke i šake – To su dijelovi tijela koje najviše koristimo i stoga je razumljivo da su ruke i šake izložene ozljedama i vanjskim utjecajima, ali i povećanu umoru. Kako je riječ o perifernim dijelovima tijela, na rukama i šakama osjećaju se i posljedice loše cirkulacije – hladnoća i ukočenost. Tajna dobre masaže ruku i šaka krije se u malim, ali preciznim pokretima kojima se obuhvaća doslovce svaki milimetar kože. Cilj je opuštanje ramena i ruku, ali i ublažavanje bolova koje osjećamo u glavi, vratu i gornjem dijelu leđa.

Trbuh i prsni koš – Masaža tih dijelova tijela blagotvorno djeluje u prvom redu na probavne i dišne organe, a upravo time pridonosi poboljšanju otpornosti organizma. Poticanjem optoka krvi i izmjene tvari masaža tih dijelova tijela uz ostalo pomaže razgradnji potkožnih masnih naslaga na trbuhu i struku.

LeđaBolovi u leđima vrlo su učestali, bez obzira na dob, spol i aktivnosti kojima se bavimo, a uzrok im je nerijetko nepoznat. Upravo na leđima najviše osjećamo posljedice umora i prekomjernih napora. Na leđima je smješten najveći broj mišića gornjeg dijela tijela, leđa podnose velika opterećenja (održavanje ravnoteže, podizanje i nošenje tereta …). Bol se najčešće
osjeća između lopatica i u lumbalnom dijelu, a bolovi u predjelu vratne kralježnice najčešće su posljedica nepravilna držanja, fizičkog preopterećenja te stresa i napetosti. Ti su bolovi, kao i osjećaj neugodne napetosti i ukočenosti, gotovo neizbježni na kraju napornoga radnog dana. Osjećamo ih u trapezoidnom mišiću smještenom na bazi lubanje. Na leđima najprije osjetimo posljedice premorenosti i napetosti, ali isto tako i ugodan opuštajući učinak masaže.

Noge i stopala – Masaža potiče cirkulaciju i poboljšava tonus mišića, dakle poboljšava opskrbu mišićnog tkiva hranjivim tvarima. Ublažava bolove koji se javljaju kao posljedica prekomjerna napora, ali i priprema mišiće da izdrže napore. Masaža se ne preporučuje osobama koje imaju problema sa srcem ili proširenim venama. Bol u stopalima javlja se uslijed umora,
problema cirkulacije te kao posljedica deformacije stopala. Kako se u stopalu nalaze brojne refleksne točke povezane sa svim dijelovima tijela, masažom se stopala, osim na stopala i na noge, djeluje na cijelo tijelo. Masaža će stopala stoga opustiti cijelo tijelo nakon naporna dana, dugotrajna stajanja, hodanja ili sjedenja.

Vrlo je malo kontraindikacija za masažu, no ipak ih ima, posebice kad je riječ o nekim tehnikama. Rane i ozljede na koži, povišena tjelesna temperatura, razna upalna stanja, zarazne bolesti i bolesti srca ozbiljne su kontraindikacije za masažu. Svako od navedenih stanja razlog je da se prije primjene bilo koje masažne tehnike potraži mišljenje liječnika.

Dječja masaža

Zaštititi i potaknuti obrambene sposobnosti organizma, ali i učvrstiti odnos mame i djeteta – to su ciljevi koji se postižu masažom novorođenčeta i djeteta. Riječ nije samo o posebnoj masažnoj tehnici već i o komunikaciji dodirom, koja se preporučuje od prvih dana života. Preporučljiva je i za zdravu djecu i za djecu sa smetnjama u razvoju. Masažu djeteta poznaju različite kulture, a ona koja se primjenjuje na Zapadu zapravo je spoj drevnih masažnih tehnika i refleksne masaže. Blagotvorna su djelovanja višestruka, no najčešće se ističu: psihički učinak slijedom jačanja povezanosti majke i djeteta, bolja razmjena osjećaja te pomoć djetetu da bolje i brže upozna svoje tijelo. Masaža pozitivno djeluje na djetetovo disanje, cirkulaciju, probavu, pomaže mu u opuštanju, u uspostavljanju pravilna ritma spavanja, pomaže mu u prevladavanju strahova i tjeskobe.

Najstariji pisani tragovi o primjeni masaže datiraju iz 2700 godine pr.n.e., a dvije tisuće godina poslije slijede zapisi o indijskim ljekovitim masažnim tehnikama za oporavak i ublažavanje umora. I danas je u Indiji malo onih koji nisu umješni u izvođenju neke od masažnih tehnika. Masaža je imala važno mjesto u tradicionalnoj medicini starih kultura. Primjerice, Egipćani su u Kleopatrino doba redovito primjenjivali masaže uronjeni u mirisne kupke, a blagodati tih masaža isticali su i stari Grci. Tada se masaža smatrala svetom umjetnošću i bila je dio brojnih vjerskih obreda. Hipokrat masažu naziva anatripsis i preporučuje je u liječenju. Upravo Grci prvi razlikuju dvije tehnike – sportsku i ljekovitu ili terapijsku masažu. U Rimu se masaža koristi i za opuštanje i kao sastavni dio tretmana za uljepšavanje. U srednjem vijeku masaža je bila napuštena jer je svaki dodir tijela smatran grešnim, no u renesansi i ona doživljava svoj procvat. Masaža je ponovno postala popularna u 17. stoljeću, ponajviše zahvaljujući švedskom liječniku Henriku Lingu koji je osmislio više masažnih tehnika. Krajem 19. stoljeća masaža se počinje redovito primjenjivati kao sastavni dio različitih terapija, a otada se ubrzano razvija i fizikalna terapija.