Tihi moždani udari – ‘skriveni dio sante leda’

Deset je puta više tihih moždanih udara od onih s vidljivim simptomima.

Moždani udari, kako ih najčešće shvaćamo, izazivaju strah od teškog hendikepa ne samo kod starijih osoba nego podjednako i kod onih mlađe dobi. Za srčani udar (infarkt miokarda) većina ljudi zna da ga je moguće kvalitetno liječiti i koliko je važno pri nastupu bolova u prsištu brzo doći u bolnicu. S druge strane, kod prvih simptoma moždanog udara velik broj bolesnika čeka njihovo spontano smirivanje i ne prepoznaju ih kao opasnu prijetnju. Dakako, kasnim dolaskom u bolnicu gubi se mogućnost akutnog liječenja. Međutim, danas se može znatno poboljšati ishod, smanjiti stupanj hendikepa, a ponekad i potpuno izliječiti moždani udar.

Razvoj i sve šira dostupnost magnetske rezonance (MR) pomogli su uvidjeti kako su manifestni moždani udari, odnosno oni koji uzrokuju vidljive simptome, tek vrh sante leda. Znatno veći dio, koji ne ostavlja lako prepoznatljive posljedice, takozvani su tihi moždani udari koji se često ne mogu otkriti standardnim CT-om mozga. Na magnetskoj rezonanci mozga tihi moždani udari najčešći su slučajan nalaz kod pacijenata koji su upućeni na pregled zbog problema s glavoboljama, vrtoglavicama ili slično.

Tri skupine udara

Procjenjuje se kako tihih moždanih udara ima oko 10 puta više od onih koji se prezentiraju uobičajenim simptomima. Nešto manje od 10 posto osoba u šestom desetljeću života ima tihe moždane udare, a u osoba starijih od 80 godina taj broj raste na čak 25 posto. Osobe s tihim udarima imaju dva do tri puta veći rizik za razvoj teškog moždanog udara. Dobiju li manifestni moždani udar, imat će teže posljedice, a imaju i trajno povećan rizik za razvoj demencije, bolesti pokreta i psihičkih tegoba poput depresije.

Danas neurolozi prema načinu njihova nastanka razlikuju tri osnovne skupine moždanih udara. U prvoj su skupini tihi moždani infarkti koji nastaju u područjima mozga izvan regija čije bi oštećenje uzrokovalo uobičajene simptome moždanog udara. Njihovi su uzroci, kao i kod manifestnih moždanih udara, srčane aritmije, ateroskleroza velikih arterija koje vode krv prema mozgu ili boest malih krvnih žila unutar mozga. Za drugu skupinu karakteristične su hiperintenzivne promjene bijele tvari mozga, vjerojatno vaskulamog uzroka, koje se prikazuju na magnetskoj rezonanci. Uzrok takvih promjena je kronična slaba opskrba krvlju većih područja u dubini mozga koja su jako važna za održavanje naših spoznajnih funkcija. Treća skupina su mikrokrvarenja koja nastaju pucanjem sitnih arterija u mozgu koje su starenjem postale krhke. Takva krvarenja također mogu proći nezamijećeno.

Kako se otkrivaju

Otkrivanje malih izljeva krvi u mozak moguće je samo ciljanim MR tehnikama. I u drugoj i trećoj opisanoj skupini neregulirani » krvni tlak « je jedan od ključnih čimbenika rizika.

Tihom moždanom udaru potrebno je pristupiti jednako ozbiljno kao i manifestnom. Ključno je pokušati odrediti točan uzrok njegova nastanka, a potom, u skladu s uzrokom, odrediti metode prevencije kako bi se izbjegao novi udar. No, pri definiranju optimalnog načina prevencije i dalje nedostaju pouzdani podaci o učincima pojedinih skupina lijekova. Naime, kako su za razvoj tihih moždanih udara potrebne godine, čak i desetljeća, nije lako provesti kvalitetna istraživanja kojima bi se u tako dugom razdoblju pratio velik broj bolesnika. Ipak, trendovi pokazuju da optimalna kontrola krvnog tlaka, kolesterola, dijabetesa te zdrav način života i prehrane dugoročno smanjuju rizik za tihi moždani udar.

U posljednje vrijeme postajemo sve svjesniji da velik dio tihih udara nije apsolutno tih, odnosno nezamjetan pri pregledu. Riječ je o prikrivenim udarima čije posljedice se mogu prepoznati pozornijim pregledom bolesnika, posebno njegova kognitivnog statusa.

Pretrage i prevencija

MR je ograničeno dostupna pretraga. Još se ne može ustvrditi u kojoj bi dobi trebalo napraviti MR mozga. No, pretragu treba ipak izvoditi samo u bolesnika s visokim rizikom, i to na pravilan način. – Stručna društva u svojim najnovijim smjernicama preporučuju detaljnije neurološke preglede koji moraju uključivati i pravilno testiranje spoznajnih funkcija. U onih bolesnika u kojih se otkriju znakovi i simptomi tihog moždanog udara potrebno je procijeniti čimbenike kardiovaskularnog rizika i početi njihovo liječenje te ih uputiti na MR. Za sve ostale izuzetno je važno već od mladosti usvajati zdrave životne navike, a kasnije provoditi mjere primarne prevencije koje uključuju strogu kontrolu kardiovaskularnih čimbenika rizika, sistematske preglede i intelektualnu aktivnost.

KOJI ZNAKOVI

Simptomi moždanog udara uključuju naglo nastale poremećaje sljedećih funkcija, pojedinačno ili u kombinacijama:
• govor (mumljanje ili besmislen govor)
• osjeti (gubitak osjeta dodira ili trnci na polovici tijela)
• ruke i noge (ne može podići jednu ruku ili nogu i(li) nogu na istoj strani tijela)
• nespretnost i nestabilnost (jako brzo treba doći u bolnicu, odnosno pozvati hitnu pomoć)
• vid (ispad vida najednom oku ili polovice vidnog polja oba oka)
• akutna glavobolja kao nikada do sada
• lice (pri pokušaju smijanja jedan kut usne zaostaje).