Udar na mozak

Normalno je da mladi ljudi misle kako su čeličnoga zdravlja i da im se baš nikakva zdravstvena nedaća ne može dogoditi. No, činjenica je da moždani udar (inzult) ne pogađa samo starije nego često i mlade ljude. Iako njegovi učinci ne ovise o životnoj dobi, kod mladih ljudi on ipak izaziva neka specifična pitanja i brige – od brige o zbrinjavanju i osnivanju obitelji te financijama, do pitanja zapošljavanja.

Statistike pokazuju da se trećina moždanih udara događa mlađima od 65 godina. Najveći broj moždanih udara čine ishemijski moždani udari, koji su uzrokovani začepljenjem krvne žile koja opskrbljuje mozak. Samo 15 do 20% čine hemoragični moždani udari koje uzrokuje krvarenje unutar ili oko mozga. A ti su nešto učestaliji u mlađoj životnoj dobi. Istraživanja upućuju da oko 40 do 50% moždanih udara u mlađoj životnoj dobi uzrokuje krvarenje.

DUG POPIS MOGUĆIH KRIVACA

Svi uzroci moždanog udara jednako su mogući kod mlađih, kao i starijih ljudi. Ipak, neki čimbenici rizika, poput, ateroskleroze rjeđi su kod mlađih – dok povišeni krvni tlak (iako je učestaliji kod starijih) može biti prisutan i u mlađoj životnoj dobi.

» POVIŠENI TLAK « je, u stvari, jedan od najznačajnijih čimbenika rizika u svim dobnim skupinama. Tako oko 30% osoba mlađih od 50 godina koje su preboljele moždani udar, ima povišeni krvni tlak.

ŠEĆERNA BOLEST je poremećaj u kojem organizam ne može metabolizirati glukozu (šećere), što dovodi do povećanja razine šećera u krvi. Danas se smatra da je ona drugi najznačajnijih čimbenik rizika za moždani udar kod mladih ljudi.

DISEKCIJA ILI OŠTEĆENJE STIJENKE KRVNE ŽILE pri kojemu dolazi do raslojavanja slojeva stijenke i posljedičnom prolasku krvi između i unutar njezinih slojeva – uzrokujući stvaranje krvnog ugruška – koji može `pobjeći’ prema mozgu također je jedan od mogućih uzroka moždanog udara. Iako disekcija može nastati bez posebnog razloga, ona može biti i posljedica ozljede.

KRVARENJA su najčešće posljedica slabosti u dijelu krvožilnog sustava. Na primjer, oslabljena točka na stijenci arterije uzrokuje ‘izbočenje’ stijenke, koje može prsnuti i uzrokovati istjecanje krvi u mozak.

Neliječeni visoki tlak vodi slabljenju stijenki arterija pa pogoduje nastanku aneurizmi – abnormalnom lokalnom proširenju arterija. Rijetko se mogu javiti i tzv. arteriovenske malformacije – prirodene anomalije arterija i vena mozga. Krvne žile u ovim malformacijama su krhke i mogu prsnuti i uzrokovati krvarenje.

RAZLIČITI SRČANI POREMEĆAJI također povećavaju rizik od nastanka moždanog udara. Najznačajniji čimbenik rizika je fibrilacija atrija – poremećaj srčanog ritma. Kao posljedica atrijske fibrilacije, unutar srca nastaju ugrušci koji mogu otputovati u mozak i uzrokovati moždani udar.

Kod mladih ljudi koji dožive moždani udar često se naknadno dijagnosticira otvoreni foramen ovale – rupica u srčanoj stijenci koja dijeli lijevu i desnu stranu srca. Kod većine ljudi ovaj spoj se spontano zatvara nedugo nakon rođenja, no kod trećine ljudi on ostaje otvoren. Kod mlađih od 55 godina foramen ovale je povezan sa izrazitim povećanjem rizika od nastanka ishemijskog moždanog udara.

Moždani udar može također biti komplikacija nakon preboljenog srčanog udara, kada nastaje kao posljedica krvnog ugruška koji se stvorio na oštećenoj stijenci srca i otputovao u moždane arterije.

Poznato je i da pripadnici nekih etničkih skupina imaju veći rizik od moždanog udara, što se objašnjava genetskim razlikama među rasama. Istraživanja pokazuju da su neki čimbenici rizika, poput, visokog tlaka, šećene bolesti ili anemije srpastih stanica učestalije u određenim etničkim skupinama.

Migrena s aurom još je jedan od čimbenika rizika za moždani udar, posebice među ženama između 15. i 49. godine života.

PUŠENJE I ANTIBABY PILULE (oralni kontraceptivi) povećavaju rizik od moždanog udara.

ATEROSKLEROZA – nakupljanje masnih naslaga unutar stijenke krvne žile, čini stijenke krvnih žila osjetljivijima – a rizik se povećava između 30. i 45. godine, dok je kod osoba mlađih od 30. njezina uloga gotovo zanemariva.

Mnoga druga stanja i poremećaji mogu uzrokovati moždani udar kod osoba mlađe životne dobi. Problemi koji prate poremećaj zgrušavanja krvi, poput, anemije srpastih stanica povećavaju rizik od nastanka ugrušaka u malim krvnim žilama mozga.

ANTIFOSFOLIPIDNI SINDROM je stanje u kojem vlastiti imunološki sustav mijenja konzistenciju važnih masnoća i bjelančevina u tijelu, te može dovesti do stvaranja ugrušaka u moždanim arterijama. Smatra se da je antifosfolipidni sindrom odgovoran za nastanak čak 20% moždanih udara u osoba mlađih od 45 godina.

POSTOJE I NEKI RIJETKI GENETSKIH POREMEĆAJI koji mogu biti uzrok povećanog rizika od moždanog udara ili drugih zdravstvenih stanja. Na primjer, Fabryjeva bolest – nasljedni poremećaj lizosoma koji uzrokuje manjak enzima alfagalaktozidaze. To pak vodi nakupljanju glikosfingolipida u stijenkama krvnih žila – s posljedičnim promjenama krvnih žila u mozgu i drugim dijelovima tijela.

KAD SMO MI ODGOVORNI

Životne navike imaju značajno utjecaj na naše zdravlje. Pušenje podvostručuje rizik od moždanog udara, krv postaje sklonija zgrušavanju a krvne žile se suzuju.

Alkohol tijekom vremena može uzrokovati povišenje krvnog tlaka od kojeg nisu pošteđeni niti ‘vikend’ potrošači alkohola. Prekomjerno konzumiranje alkohola se navodi kao uzrok ishemijskog moždanog udara kod osoba između 16. i 40. godine života, koji nemaju druge poznate čimbenike rizika.

‘Rekreativno’ uzimanje droge povećava rizik od moždanog udara šest puta. Procjenjuje se da je 14% moždanih udara kod osoba između 18. i 44. godine starosti uzrokovano drogama, od ecstasyja, kanabisa i stimulanasa, poput. kokaina i amfetamina. Nekoliko je mogućih razloga koji objašnjavaju ovu pojavu – iako je iznenadni porast krvnog tlaka koji nastaje kao posljedica uzimanja stimulansa osnovni razlog hemoragičnog moždanog udara, posebice kod osoba s aneurizmom ili krvožilnim malformacijama.

» Zdrava prehrana « i redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječu na snižavanje rizika od moždanog udara. Posebno se preporuča prehrana bogata voćem, povrćem, žitaricama, vlaknima, uz izbjegavanje prekomjernog uzimanja soli i zasićenih masnih kiselina. Redovita tjelesna aktivnost može prepoloviti rizik od nastanka moždanog udara. Pola sata svakodnevne tjelesne aktivnosti značajno smanjuje rizik.

Oralna kontracepcija utječe na faktore zgrušavanja krvi čineći krv skloniju zgrušavanju te djeluje na povećanje krvnog tlaka. Oralnu kontracepciju bi trebale izbjegavati žene koje imaju dodatne čimbenike rizika poput povišenog krvnog tlaka ili pušenja.

Kod trećine mladih osoba koje dožive moždani udar nije moguće odmah identificirati uzrok. Taj broj je značajno viši nego kod starijih osoba. Unatoč nedostatku poznatih čimbenika rizika, detaljnim pregledom i dijagnostičkom obradom najčešće se ipak može doći do uzroka.

Oboljelima je posebno teško ako ne znaju zašto su doživjeli moždani udar.

VAŽNO JE ZNATI

Rizik od ponovnog nastanka moždanog udara može biti relativno nizak, ako postoji mali broj čimbenika rizika ili drugih medicinskih stanja. Najvažnije je da je osoba svjesna čimbenika rizika i načina kako ih držati pod kontrolom.

MOŽEMO LI GA SPRIJEČITI?

Razgovarajte s vašim liječnikom o svojim čimbenicima rizika. Postavljajte pitanja, saznajte kako, kada i gdje kontrolirati čimhenike rizika i informirajte se o prednostima i nedostacima različitih načina liječenja.

Terapija uključuje uzimanje odgovarajućih lijekova i promjenu životnih navika. Na primjer, ako je uzrok moždanog udara bio povišeni krvni tlak, možda su vam potrebni lijekovi koji će ga normalizirati. Ako je problem nastao kao posljedica poremećaja zgrušavanja krvi, vjerojatno će vam biti potrebni oni koji mogu spriječiti ponovni nastanak moždanog udara. U slučaju šećerne bolesti, ključno je da održavate razinu glukoze u krvi unutar preporučenth granica. S obzirom da zdrav način života i zdrava prehrana značajno pomažu u smanjenju rizika svakako je važno da prestanete pušiti, redovito vježbate i smanjite uzimanje alkohola.

NOVA PRAVILA ZA SVE

Mlađe osobe, kao i stariji ljudi jednako doživljavaju moždani udar i njegove posljedice. Kod mlađih osoba on najčešće nije dodatno zakompliciran drugim zdravstvenim stanjima, kao što je to redovito slučaj kod starijih osoba. No, kod mlađih je povezan sa većim radnim i obiteljskim problemima.

Posljedice moždanog udara značajno ovise o dijelu mozga koji je zahvaćen ošetećenjem te veličini oštećenja. Najčešće se javljaju paraliza (slabost ili utrnulost jedne strane tijela), teškoće u komunikaciji (poteškoće govora, čitanja, pisanja ili razumijevanja), mentalne poteškoće (učenje, koncentracija ili pamćenje).

Također se javljaju problemi s vidom, umor, nevoljno bježanje mokraće i/ili stolice (inkontinencija), otežano gutanje ili emocionalni problemi. Kod nekih su ovi problemi kratkotrajni, ali isto tako mogu biti i dugotrajni, uzrokujući dugotrajni ili doživotni invaliditet.

Očekivanja za bolji oporavak veća su što je osoba mlađa. Ključ dobrog oporavka je rano započinjanje sa rehabilitacijom. Rana rehabilitacija pomaže boljem ponovnom postizanju neovisnosti – učenjem izgubljenih sposobnosti, i pronalaženjem načina za zbrinjavanje ili zamjenu trajno izguhljenih funkcija.

Oporavak je najbrži unutar nekoliko tjedana od moždanog udara, no nastavlja se godinama. U rehabilitaciji sudjeluju fizioterapeuti koji pomažu u oporavku mišića, rješavanju problema s ravnotežom i paralize. Radni terapeuti pomažu u savladavanju svakodnevnih aktivnosti, ali i onih povezanih sa poslom i hobijima. Logopedi pomažu u rješavanju poteškoća sa govorom, ali i gutanjem. Psiholozi sudjeluju u emocionalnom oporavku, problemima sa pamćenjem ili koncentracijom. Socijalni radnici organiziraju praktičnu pomoć nakon odlaska iz bolnice.

VAŽNO! KAKO PREPOZNATI MOŽDANI UDAR

Neurolozi u pravilu mogu ukloniti posljedice moždanog udara ako u roku od 3 sata mogu doći do osobe koja je doživjela moždani udar. No trik je kako prepoznati moždani udar, dijagnosticirati ga i liječiti pacijenta u roku od tri sata.

Postoje 4 koraka kojih bi se trebalo pridržavati kako bi se prepoznao moždani udar:
1. Zamolite osobu da se nasmiješi (neće uspjeti)!
2. Zamolite osobu da izgovori jednu sasvim jednostavnu rečenicu (na primjer: “Danas je lijep dan.”) Imat će problem da to kaže!
3. Zamolite osobu da podigne obje ruke (neće moći ili će moći samo djelomično)!
4. Zamolite osobu da isplazi jezik (ako joj je jezik savijen, ljulja se s jedne strane na drugu, to je također znak moždanog udara)!

Ukoliko osoba ima problema makar s jednim od navedenih koraka, odmah pozovite hitnu pomoć i opišite simptome osobe telefonom dežurnom u hitnoj pomoći.

TAKOĐER JE BLAGOTVORNO NEPOSREDNO POŠTO JE OSOBA DOŽIVJELA MOŽDANI UDAR, UNESREĆENOM, OŠTRIM VRHOM (IGLOM, MAKAZAMA NOŽIĆEM), prethodno dezinficiranim ako je moguće, pustiti iz vrha palca kažiprsta ili prsta do njega nekoliko kapi krvi. Ta je metoda na istoku poznata i u “SU JOK “terapiji opisana kao prvi korak za liječenje moždanog udara.