Ulcerozni kolitis – upalna bolest crijeva

Riječ kolitis sastavni je dio naziva više upalnih oboljenja koja mogu zahvatiti cijelo debelo crijevo ili samo jedan njegov dio. Među najučestalije oblike ubraja se sindrom iritabilnog crijeva, koji pogađa čak 15 posto odrasle populacije (dvostruko više žena u usporedbi s muškarcima). No to je ujedno i najmanje opasan oblik kolitisa, a očituje se bezopasnim, ali vrlo neugodnim simptomima (bolovima u trbuhu, zatvorom ili proljevom). U nešto manjem obimu javljaju se ostali oblici kolitisa – infektivni, ishemijski, kolitis uzrokovan antibioticima ili kemijskim supstancijama, pseudomembranozni kolitis uzrokovan mikroorganizmima te ulcerozni kolitis.

Simptomi i posljedice

Doktor u kući: Ulcerozni kolitis - upalna bolest crijeva

Ulcerozni kolitis – upalna bolest crijeva

Ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest debelog crijeva, najteži je oblik kolitisa, bolest kojoj svi uzroci još uvijek nisu u potpunosti poznati. U debelom crijevu stvaraju se čirevi koji osim grčeva uzrokuju i učestale proljeve s tragovima krvi, popraćene i povišenom tjelesnom temperaturom.

Bolest se može javiti u svakoj životnoj dobi, no najčešće se javlja između 15. i 30. godine života. Najčešće komplikacije ulceroznog kolitisa jesu krvarenje koje može dovesti do sideropenične anemije, toksični kolitis, pa čak i rak debelog crijeva. No komplikacije ulceroznog kolitisa ne moraju se ograničiti samo na crijeva – moguća je upala zglobova, upala bjeloočnice, eritemi na koži, gnojne rane na koži, upala zdjeličnih zglobova te, iako vrlo rijetko, u 1-3 posto oboljelih može doći do upale jetre.

Ova kronična bolest zahtijeva liječenje lijekovima, a u najtežim oblicima i kirurško liječenje. Iako svi uzroci bolesti nisu poznati, dokazano je da način prehrane i način života predstavljaju snažne okidače za pojavu bolesti, a upravo promjena tih navika može uvelike olakšati stanje bolesnika i pridonijeti boljim rezultatima liječenja.

Dodatni problem u slučaju ulceroznog kolitisa predstavlja loša apsorpcija nutrijenata te proljev s posljedicom gubitka makronutrijenata i mikronutrijenata, što dodatno ističe važnost prehrane, odnosno povezanost načina prehrane i bolesti. Oboljeli bi iz prehrane trebali izbaciti namirnice koje pogoršavaju simptome: suhomesnate proizvode, svježi kruh, voće (posebno agrume i banane), šparoge, cvjetaču, luk, grah, rajčice, poriluk, špinat, alkohol, fermentirane i masne sireve, mlijeko i mliječne proizvode, masne vrste mesa, ribe, rakove i školjke, jaja, kreme i kolače, kakao i čokoladu, neke mirodije (curry, muškatni oraščić, papar, papričicu), kavu, čaj, pića s kofeinom i gazirana pića. Vlakna bi trebali konzumirati umjereno.

Moguće je usto poboljšati i ubrzati proces probave:
– Povećan unos tekućine savjetuje se posebno u slučaju učestalih proljeva, napitci ne smiju biti ni vrući ni previše hladni.
– Treba izbjegavati prejedanje, a obilne obroke poželjno je zamijeniti s više manjih obroka tijekom dana.
– Svaki zalogaj treba dobro prožvakati.

Što se događa u debelom crijevu: Debelo crijevo najdulji je dio crijeva – otprilike 130 cm, cijelom njegovom dužinom smješteni su sfinkteri, kružni mišići koji svojim stezanjem i opuštanjem omogućavaju ili sprečavaju prolazak crijevnog sadržaja, apsorpciju vode i elektrolita. Prolazak sadržaja kroz crijeva je proces koji može trajati 12 – 36 sati. Ako je njegovo trajanje previše kratko, smanjuje se apsorpcija vode, a posljedica je proljev i dehidracija, no ako je prolazak crijevnog sadržaja usporen i predugo traje, dolazi do prekomjerne apsorpcije tekućina u crijevima, što za posljedicu ima javljanje zatvora.

Butirati – izvor energije za stanice crijeva

Butirat ili maslačna kiselina je kratkolančana masna kiselina koja ima brojne uloge u očuvanju sluznice debelog crijeva, a nastaje interakcijom probiotičkih bakterija i prebotika, u prvom redu vlakana. Prebiotici stižu u debelo crijevo nepromijenjeni i ondje podliježu potpunoj fermentaciji od strane selekcioniranih bakterija, a produkti te fermentacije su pored ostalih i kratkolančane masne kiseline (octena, propionska i maslačna) te mliječna kiselina. Upravo te kiseline imaju brojne pozitivne utjecaje na lokalno i sustavno zdravlje čovjeka poput osiguravanja hrane ili energije stanicama crijevne sluznice i smanjenja pH u crijevu, čime utječu na ravnotežu mikroflore i sprečavaju naseljavanje štetnih bakterija, utječu na povećanje rasta poželjnih crijevnih bakterija te poboljšanje svojstava crijevne sluznice reguliranjem njihova rasta. Osim toga brojne studije dokazuju učinak povećane bioraspoloživosti, odnosno bolje apsorpcije minerala, osobito kalcija i magnezija u slučaju nižeg pH u crijevu, odnosno u prisutnosti kratkolančanih kiselina kao što je butirat.

Zbog brojnih povoljnih učinaka znanstvenici i kliničari već cijeli niz godina nastoje raznim postupcima povisiti udio butirata u crijevu osoba sa specifičnim tegobama kao što su upalne bolesti crijeva i disbakterioza (neravnoteža crijevnih bakterija). Oralni pripravci butirata formulirani su tako da dospijevaju u crijevo nerazgrađeni i ondje postižu povoljne učinke. To su dokazali i talijanski znanstvenici 2007. godine te potvrdili da oralni pripravak butirata ne podliježe probavi u gornjem dijelu probavnog sustava, nego dospijeva u tanko i debelo crijevo u aktivnom obliku.

Kako djeluju butirati

Unutar probavnog sustava butirat je fiziološki sastojak debelog crijeva, gdje je prisutan u visokoj koncentraciji. Ondje ga najviše koriste epitelne stanice, aktivno metaboliziraju i stvaraju energiju. Brojni radovi govore o ulozi butirata kao čimbenika rasta, ali velika je pažnja posvećena i antikancerogenim učincima butirata u ljudskoj prehrani. Važno je znati kako učinci butirata
ovise o modelima na kojima se provode ispitivanja (in vitro ili in vivo), o tipu stanica koje se koriste (normalne ili stanice karcinoma), o stadiju upale i korištenim dozama.

Studije in vitro pokazale su kako butirat predstavlja poželjni izvor energije stanicama debelog crijeva. Te stanice (kolonociti) pokazuju odličnu sposobnost metaboliziranja butirata. Putem
oksidacije masnih kiselina butirat se potpuno oksidira do CO2 ili koristi kao prekursor 504 za sintezu lipida. Stoga, sinteza velikog broja važnih sastojaka crijevnog epitelnog tkiva ovisi upravo o
metabolizmu butirata. Nekoliko studija pokazalo je kako butirat, osim što osigurava energiju epitelnim stanicama, značajno povećava njihov rast i diferencijaciju (razvoj) te poboljšava obrambenu ulogu debelog crijeva. Butirat djeluje kao signalni metabolit homeostaze kolonocita, regulirajući ravnotežu između staničnog rasta, diferencijacije i apoptoze (programirane stanične smrti).

Butirat i ulcerozni kolitis

Poznato je da butirat predstavlja glavni izvor energije stanicama debelog crijeva, ali njegova su dostupnost i iskoristivost narušene u osoba oboljelih od ulceroznog kolitisa (UC).

U randomiziranoj, dvostruko slijepoj, placebom kontroliranoj pilot-studiji ispitivan je učinak tableta natrijeva butirata u osoba s ulceroznim kolitisom. U grupu A bili su uključeni pacijenti s
blagim do umjerenim stupnjem kolitisa, koji su 6 tjedana oralnim putem koristili natrijev butirat (4 g dnevno) i mesalazin (2,4 g dnevno). U grupu B bili su uključeni pacijenti s blagim do
umjerenim stupnjem kolitisa, koji su 6 tjedana oralnim putem koristili mesalazin i placebo. Na samom početku studije prikupljeni su podaci endoskopskih i histoloških pretraga.

U studiju je ušlo 30 pacijenata, a dovršilo ju je njih 25 (12 iz grupe A, 13 iz grupe B). Nisu prijavljene nikakve nuspojave. U grupi A sedam pacijenata ušlo je u remisiju, a četvero pacijenata primijetilo je poboljšanje stanja. U grupi B pet pacijenata ušlo je u remisiju, a pet je primijetilo poboljšanje stanja. Nakon ispitivanja klinički parametri su se u obje grupe značajno popravili u odnosu na prijašnje rezultate. Ti podaci navode na mogućnost poboljšanja učinkovitosti oralne primjene mesalazina pomoću butirata u bolesnika u aktivnoj fazi ulceroznog kolitisa te potiču na žurnu potrebu za detaljnijim istraživanjima koja bi potvrdila sadašnja saznanja.