Umor, važan znak upozorenja

Povremen ili trajan, umor je važan znak upozorenja kojim tijelo traži pomoć. Spriječite da poprimi kroničan oblik.

Simptomi i posljedice umora različiti su, javljaju se različitim intenzitetom, uglavnom ovisno o uzroku, a uzroka može biti više. Bezvoljnost, otežana koncentracija, povremeni bolovi u mišićima, smetnje spavanja, razdražljivost, ponekad glavobolja … tim i drugim simptomima naše tijelo upozorava nas da je iscrpilo zalihe energije, a najčešće ih osjetimo zimi, kad nam nedostaje sunca, kad manje boravimo na svježem zraku, manje se krećemo. No osjećaj umora često se javlja i kao posljedica stresa koji iscrpi tjelesnu energiju.

Prolazni pad energije ili kroničan umor?

Doktor u kući: Osjećaj umora koji traje dulje vrijeme može biti i znak neke bolesti.Osjećaj umora koji traje dulje vrijeme može biti i znak neke bolesti, neke “tihe” infekcije, hormonskih poremećaja i sl., ali može se javiti i kao posljedica obiteljskih problema, preopterećenosti obavezama, loše prehrane kojoj nedostaje vitamina, minerala i vlakana.

Najbolje bi bilo pronaći uzrok, pokušati ga otkloniti, odnosno pronaći primjereno rješenje problema. Ponekad će biti dovoljno poboljšati kvalitetu i količinu spavanja, uvesti neke promjene u prehranu, svakog dana pronaći vrijeme za opuštanje i odmor … No u većini slučajeva, zbog ubrzana načina života, to nije moguće ili nije dovoljno, a posebno nije zimi. Zimska prehrana vrlo je često siromašna mineralima i vitaminima, koji su “pokretači” tjelesne energije, a nedostatak sunca i nedostatak kretanja dodatne su otežavajuće okolnosti. No bez obzira na uzrok potrebno je spriječiti da prolazni osjećaj umora, koji traje nekoliko dana, postane kronična smetnja.

5 savjeta

Potražite savjet liječnika i/ili ljekarnika, no prije toga pokušajte sljedeće:

Jedite raznovrsno. Iako jedete tri (ili više) obroka dnevno, moguće je da organizmu ne osiguravate dovoljno potrebnih nutrijenata (željeza, magnezija, vitamina …). Raznovrsna prehrana ključ je zdravlja, uvrstite u jelovnik raznovrsne namirnice, povećajte unos voća i povrća. Istovremeno smanjite unos masnoća životinjskog porijekla (maslaca, crvenog mesa, suhomesnatih proizvoda, kao i skrivenih masnoća kojima obiluje industrijski pripremljena hrana). Prednost dajte biljnim masnoćama (maslinovo ulje i ulje repice), cjelovitim žitaricama, sušenom voću. Ribu jedite barem dva puta tjedno (idealno bi bilo tri puta) jer obiluje omega-3 masnoćama, no pri odabiru ribe vodite računa da riba iz uzgajališta sadrži znatno manje (ili uopće ne sadrži) omega-3 masnoća.

Spavajte više i bolje. Svakom je potrebna različita količina spavanja, a količina prospavanih sati može biti nedovoljna jednostavno stoga što ne spavate kvalitetno. Izbacite televizor iz spavaće sobe, prije spavanja radije čitajte ili slušajte glazbu. Uglavnom nam je potrebno osam sati kvalitetnog spavanja.

Odmorite se i opustite. Najmanje jednom dnevno priuštite si odmor (čitanje, slušanje glazbe, vježbe opuštanja, joga). Lakše ćete obnoviti tjelesnu energiju i obuzdati stres.

Krećite se. Redovita šetnja brzim korakom, gimnastika, plivanje ili vožnja idealan su lijek protiv umora. Bit će vam teško započeti i pokrenuti se, no dobrobiti tjelesne aktivnosti osjetit ćete odmah. Umor koji osjetite nakon tjelesne aktivnosti zapravo je najbolji lijek protiv umora. Osobe koje se redovito bave nekom aktivnošću jedu kvalitetnije i redovitije od onih koji dan provedu uglavnom sjedeći, bolje spavaju i bolje podnose stres.

Osluškujte svoje tijelo. Naučite li prepoznati znakove upozorenja koje vam šalje vaše tijelo, ne samo da ćete lakše prevladati stanje umora već i spriječiti neke bolesti i tegobe. Umor je, poput napadaja gladi ili nedostatka apetita, znak kojim tijelo traži pomoć. Ne oklijevajte!

Mineral koji vraća energiju. Među mineralima i vitaminima koje naše tijelo ne proizvodi, a neophodni su mu, magnezij zauzima prvo mjesto kad je riječ o umoru. Nalazimo ga u kostima, u krvotoku, neophodan je za brojne vitalne procese, sudjeluje u stvaraju tjelesne energije, prijenosu glukoze u stanice kao i u živčano – mišićnom prijenosu podražaja. Izuzetno je važan za vitalnost i snagu mišića, a njegov nedostatak uočen je u pojavi srčanih aritmija. Nažalost, prehranom magnezij najčešće ne unosimo dovoljno. Stoga posebno tijekom zime treba tijelu osigurati dnevno potrebnu dozu, koja za odraslu osobu iznosi otprilike 300 mg.
Pojmovi uz članak:,