Čak 60% naše ukupne tjelesne mase čini voda, pa o tjelesnoj masi i našoj životnoj dobi ovisi i dnevna potreba za tom izuzetno važnom tekućinom. Odrasla osoba dnevno mora unijeti 0,02 do 0,025 dl vode na svaki kilogram tjelesne mase – što znači da osoba teška 70 kg treba unijeti 1,4 do 1,7 litara vode dnevno. Drugačije rečeno, 6 do 8 čaša. No, moramo znati da se u taj iznos ubraja i tekućina pristigla u organizam obrocima – juhom, varivom – kao i voćem koje sadrži vodu, npr. lubenica.
Povećana tjelesna aktivnost, bolest i pojedina fiziološka stanja organizma zahtijevaju i veći dnevni unos tekućine. Pojačanim znojenjem organizam gubi dragocjene minerale koji su ujedno i elektroliti s brojnim funkcijama. Unosom vode pomažemo organizmu da obnovi njihove zalihe, a ujedno pomažemo procesu probave, regulaciji krvnog tlaka te uklanjaju štetnih tvari.
Pijte prije nego ožednite
S obzirom da konzumirana voda sporo prodire u tjelesne stanice važno je kontinuirano uzimanje tekućine tijekom dana kako bismo omogućili njen ulazak u stanične strukture.
Dehidracija je stanje smanjene količine izvanstanične i unutarstanične vode u organizmu, a povezana je sa propadanjem mišića, oštećenjem staničnih struktura, ubrzanim starenjem.
Prvi pokazatelji koji signaliziraju da nam nedostaje tekućine su suhoća usana, umor, žeđ, tamno žuta boja urina. To upozorenje moramo shvatiti ozbiljno (naročito ljeti), jer organizam može vrlo lako osjetiti posljedice koje mi prepoznajemo kao poremećaj koncentracije, pažnje, glavobolju pa čak i poremećaj svijesti.
Već malim gubitkom vode u opasnost dovodimo naše organe, a posebno moramo voditi računa o dojenčadi i djeci, koja su zbog slabije razvijenih mehanizma znojenja posebno osjetljivi. Zato ona imaju i veće potrebe za vodom od odraslih – pa tako dijete od godine dana treba oko 1 dl vode na 1 kg tjelesne mase/dan, dok su potrebe dojenčadi i veće. No, moramo uzeti u obzir da tekućinu dobivaju i pijući mlijeko, što predstavlja glavnu namirnicu u toj dobi.
Također ne smijemo zaboraviti trudnice i dojilje koje imaju povećanu potrebu za svim nutrijentima, pa su u njihovoj prehrani dobrodošle vode s većim udjelom minerala. Prednost naravno trebaju dati negaziranim vodama. Uzimanjem dovoljnih količina vode one osiguravaju pravilan razvoj djetetovih kostiju i zubi te održavanje kvalitete vlastitih kosti i zubi. Ujedno, potiču mokrenje te time smanjuju neugodno oticanje.
Sinergija korisnih sastojaka
Najveći postotak vode nalazi se u našim mišićima, pa stoga sportaši i rekreativci tijekom povećanih fizičkih aktivnosti moraju povećati unos tekućine. Pri tome je važno da otprilike sat vremena prije aktivnosti, unose svakih 15-tak minuta manje količine tekućine, kako bi postigli pravilnu hidraciju organizma. Naravno, i nakon aktivnosti trebaju nadoknaditi gubitak vode.
Voda je najbolji izbor za nadoknadu tekućine zbog svog prirodno uravnoteženog sastava. U vodi, u sinergiji djeluje više elemenata koji podupiru fiziološke procese u našem organizmu – a to su natrij, kalij, magnezij, kalcij, kloridi, sulfati, fluoridi, hidrogenkarbonati i ostali elementi.
Puno je mogućnosti
Na tržištu danas možemo naći različite vrste flaširanih voda – stolne, izvorske, mineralne…, a trend je i dodatak aroma te biljnih ekstrakata u vodu.
Stolna voda
U stvari je to deklarirana voda iz gradskog vodovoda, koja je kemijski i mehanički pročišćena te obogaćena sadržajem dozvoljenih mineralnih tvari. No, može biti i dodatno obogaćena ugljičnim dioksidom, pa dobivamo gaziranu stolnu vodu.
Izvorska voda
Izlazi iz podzemnih formacija prirodnim putem na površinu zemlje. Ti izvori su stari i po nekoliko tisuća godina, a bogatstvo minerala u sastavu stijena koje čine izvor – doprinosi uravnoteženom sastavu i povoljnom omjeru kalcija, magnezija i ostalih tvari.
Ova voda sadrži manje minerala od mineralne vode, a zbog tih karakteristika naročito je prikladna za djecu i osobe s različitim oboljenjima. Možemo ju koristiti i za pripremu dječje hrane.
Prirodne mineralne vode
Imaju stabilan mineralni sastav te sadrže više otopljenih mineralnih tvari od ostalih voda. Ovisno o udjelu – natrija, kalcija, kalija, magnezija, klorida, jodida, florida – određen je njen okus te fiziološki učinci na organizam.
Ova voda sadrži natrij hidrogen karbonat koji ima različit učinak od natrij klorida (kuhinjska sol). Djeluje alkalno te utječe na acido-baznu ravnotežu (kiselost organizma), koja je često poremećena današnjim načinom prehrane te smanjuje rizik od razvoja kroničnih bolesti.
Kiselkasti okus daje im prirodno prisutan ugljični dioksid.
Kiselice
Kiselice su isto prirodne mineralne vode, ali na izvoru sadrže više vlastitog ugljičnog dioksida. Izvori tih voda, u koje je ona prodrla prije stotina tisuća godina, su geološki i fizički zaštićeni.
Ako je na deklaraciji navedeno da je to gazirana prirodna mineralna voda, onda znači da joj je tijekom tehnološkog procesa naknadno dodan ugljični dioksid.
Vode posebnog sastava
Postoje i mineralne vode koje su bogatije magnezijem (od 350 do 1000 mg/l). Ispitivanja su potvrdila njihov pozitivan učinak kod mnogih zdravstvenih problema. Općenita je preporuka uzimanja oko 0,5 l ove vode tijekom dana. Kako bi iz nje ispario prirodno prisutan ugljični dioksid, ovu vodu možemo lagano zagrijati.
Vode bogate magnezijem potiču peristaltiku crijeva, osobito ako se piju naglo. Stoga dnevnu količinu treba prilagoditi broju stolica – kako ne bismo izazvali negative učinke na probavu. Posebno se ove vode preporučuju kao prirodni izvor magnezija osobama koje pate od njegovog manjka – trudnicama, onima sa tvrdim i neredovitim stolicama, izloženima fizičkom naporu ili stresu.
Aromatizirane vode
Vodama se mogu dodati prirodne i umjetne arome, a takve se službeno deklariraju kao osvježavajuća bezalkoholna pića od biljnih ekstrakata.
Sa zdravstvenog stajališta svakako su prihvatljivije od zaslađenih sokova i sličnih napitaka. Ne sadrže konzervanse, a u neke su dodani i vitamini što ih dodatno obogaćuje.
Imaju nisku energetsku vrijednost zbog male količine dodanog šećera, iako neke sadrže i umjetne zaslađivače. Stoga ih posebno oprezno trebaju konzumirati dijabetičari.
Kod proljeva za nadoknadu tekućine, ipak se preporuča prirodna mineralna voda (ne gazirana) ili čista izvorska.
Kod dijeta za mršavljenje, aromatizirane vode tek neznatno pridonose povećanju ukupnog dnevnog energetskog unosa.
Za i protiv
1. Negazirane prirodne mineralne vode bolji su izbor od gaziranih te se preporučuju kod pojačane fizičke aktivnosti i dehidracije uzokovane pojačanim znojenjem. One povoljno utječu na probavu, rad bubrega, pravilan rad srca.
2. Istraživanje u kojem su sudjelovale žene u postmenopauzi dokazuje da prirodne mineralne vode utječu na povećanje gustoće kostiju, jer se konzumiranjem tog pića smanjuje izlučivanje kalcija urinom te sprečava remodeliranje kostiju.
3. Osobama koje imaju povišeni krvni tlak savjetuje se oprezno konzumiranje mineralnih voda.
4. Bubrežni bolesnici koji provode odgovarajuću dijetoterapiju moraju biti oprezni pri konzumiranju
mineralne vode, te se savjetovati s liječnikom o njihovom uzimanju kako ne bi prekoračili dnevni dozvoljeni unos soli i minerala. Ta preporuka vrijedi za sve osobe koje su iz zdravstvenog razloga na strožoj neslanoj dijeti. Njima se preporučuju izvorske i oligomineralne vode niže
mineralizacije i manje natrija.
