Zdrava kontrola znojenja

Znojenje je prirodan i neophodan proces kojim se ljudsko tijelo hladi i regulira tjelesnu temperaturu. Bez obzira na to je li se tijelo zagrijalo zbog povećanja temperature okoline ili uslijed tjelesne aktivnosti, ono se hladi uz pomoć isparavanja vode kroz kožu u obliku znoja – voda izbija na površinu kože, na sebe veže tjelesnu toplinu, oslobađa tijelo viška topline.

U normalnim uvjetima tijelo dnevno izluči 0,1 – 1 litre znoja, dok u ekstremnim uvjetima ta količina može dostići i više od 2 litre u jednom satu.

Voda, sol i minerali

Jedini sigurni proizvodi jesu certificirani ekološki preparati koji ne sadrže sintetske sastojke.Znoj je više od “obične” vode, to je kemijski spoj koji se u najvećem dijelu sastoji od vode (99%) i soli, a sadrži i ureu, mliječnu kiselinu, amonijak, urokaninsku kiselinu (koja je važna za zaštitu od sunca). Većinu anorganskih soli znoja čini natrijev klorid, potom karbonati, kloridi i sulfidi kalija, kalcija, fosfora, željeza i mangana.

U trenutku nastanka, tj. dospijevanja na površinu kože znoj nema miris. Njegov miris, najčešće neugodan, nastaje kao posljedica djelovanja mikroorganizama na površini kože.

Za izlučivanje znoja zadužene su dvije vrste žlijezda znojnica koje su smještene u koži: ekrine, tj. male žlijezde, i apokrine ili velike znojnice. Ekrine žlijezde rasprostranjene su po koži cijelog tijela izuzev usana i manjih površina spolnih organa, ima ih 2-3 milijuna, a posebno su brojne na dlanovima i tabanima, prstima ruku i u pazusima.

Te su žlijezde izuzetno važne za sustav tjelesne termoregulacije i upravo se putem njih odvija neprestano neprimjetno znojenje. Ekrine žlijezde svoju funkciju obavljaju već od rođenja.

Apokrine žlijezde prisutne su u koži od samog rođenja, ali aktiviraju se tek u pubertetu kada se povećaju. Nisu razasute po cijelom tijelu, već su raspoređene u skupinama u pazusima, oko bradavica na grudima, u anogenitalnoj regiji, na očnim vjeđama i u slušnom kanalu. Za razliku od ekrinih žlijezda, koje svoj proizvod izlučuju izravno na površinu kože putem vlastitih kanalića, apokrine žlijezde ulijevaju se u folikul dlake. Znoj apokrinih žlijezda sadrži i proteine, lipide i lipoproteine te je zbog takva sastava neproziran. Apokrini znoj nastaje uglavnom zbog emocionalnog stresa, ali i zbog jakog bola – tada se najčešće znoje pazuh, dlanovi i tabani.

Zanimljivo je da se nakon 40. godine smanjuje aktivnost apokrinih žlijezda, čime se smanjuje količina izlučenog znoja, a time se smanjuje i količina hidrolipidnog sloja na površini kože. Uzrok za to jest povećani gubitak vode, ali i povećana suhoća i osjetljivost kože.

Malo, dovoljno ili premalo

Bez znoja i znojenja život bi bio nemoguć, no ima i osoba kojima upravo znojenje život čini nemogućim. To je otprilike od dva do tri posto ukupne populacije koja pati od problema hiperhidroze (prekomjernog znojenja), dok se njih 18 posto tuži na problem sa znojenjem.

Hiperhidroza je poremećaj znojenja, tj. znojenja do kojeg dolazi izvan uobičajenog procesa tjelesne termoregulacije, neovisno od klime, godišnjeg doba i tjelesne aktivnosti. Šezdeset posto ljudi koji pate od hiperhidroze najveći problem ima s preobilnim znojenjem dlanova i stopala, a njih četrdeset posto izjavljuje kako im najveći problem predstavlja preobilno znojenje pazuha.

O hiperhidrozi govorimo kad je količina znoja 4-5 veća nego što je uobičajeno. Taj problem još nije u potpunosti istražen, no poznato je da neka emocionalna stanja (stres, strah, uzbuđenje, tjeskoba…) i fiziološka stanja (menopauza) uzrokuju prekomjernu aktivnost simpatičkog živčanog sustava i povećano znojenje.

Mrlje od znoja na odjeći pokreću tzv. začarani krug, uzrokujući nelagodu zbog nekontrolirana znojenja, koja onda najčešće uzrokuje dodatno, pojačano znojenje.

Mirisi pod kontrolom

Nastojeći nadvladati neugodne mirise, zbog kojih se može dogoditi da ljeti ne podižemo ruku, posežemo za “sigurnim” sredstvima. No osim o njihovoj sposobnosti maskiranja mirisa, neophodno je povesti računa i o njihovu učinku na zdravlje – eventualnoj štetnosti.

Mnogi od dezodoransa i antiperspiransa sadrže štetne sastojke koji dugotrajnom i čestom uporabom mogu doista nepovoljno utjecati na zdravlje. Zbog toga su u nekim državama (Kanada, SAD) antiperspiransi stavljeni u kategoriju bezreceptnih lijekova, a dozvoljena im je upotreba samo u predjelu pazuha.

Dezodoransi koče aktivnost i razvoj bakterija, čime sprečavaju stvaranje neugodnog mirisa kože, a kako sadrže mirisne komponente, znoju daju određeni miris. Mnogo je kemijskih sastojaka koji djeluju kao dezodoransi, a najčešće se upotrebljavaju denaturirani alkohol i triklosan.

Triklosan je konzervans s jakim antimikrobnim djelovanjem. Do sada još nije dovoljno istražen, no dosadašnja istraživanja pokazala su da u većim dozama može imati kancerogeno djelovanje, izazvati oštećenja jetre, oslabiti imunosni sustav, smanjiti plodnost, narušiti hormonsku ravnotežu, a u trudnoći izazvati čak i oštećenja ploda. Osim toga triklosan je potencijalna opasnost i za okoliš jer može reagirati sa slobodnim klorom i stvoriti izrazito toksičan dioksin. Zbog svog je djelovanja triklosan u nekim državama svrstan u skupinu pesticida.

Antiperspiransi sadrže soli aluminija, cinka ili cirkonija, ili njihovu kombinaciju, a djeluju na smanjenje protoka znoja sužavajući pore znojnih žlijezda i blokirajući izvodne kanaliće znojnih žlijezda. Mnoge aluminijeve soli djeluju iritirajuće i nadražujuće, što će na osjetljivoj i nadraženoj koži izazvati crvenilo i upalu kože. Ako su u spreju, ne preporučuje se njihovo udisanje jer dugotrajnom upotrebom mogu izazvati oštećenje pluća. Aluminij se također povezuje i s Alzheimerovom bolesti. Cirkonijeve soli navode se kao opasne ako se udišu, pa se zbog toga ne koriste u aerosolima u EU i SAD-u (dolaze u “sigurnijoj” varijanti – stikovima, gelovima i roll-on-ima).

Potpuno prirodno – Jedini sigurni proizvodi jesu certificirani ekološki preparati koji ne sadrže sintetske sastojke. Na mnogim prodajnim mjestima možete pronaći hipoalergene dezodoranse u obliku kristala, tzv. deo-kristal ili kristalni kamen koji je mineralnog porijekla (čista kalijeva mineralna sol alaun ilistipsa) ili pak dezodoranse koji sadrže cink-ricinoleat,koji umiruju kožu i neutraliziraju neugodan miris znoja, pri čemu ne ometaju rad žlijezda znojnica.