Ovdje može biti vaša reklama
Naslov + tekst reklame do max 30 riječi + link web stranice i/ili kontakt telefon.
Cijena: 3 mjeseca = 300 kn; 6 mjeseci = 500 kn; 12 mjeseci = 800 kn
Info: centaur4@gmail.com ili tel: 098/656-829


Zdrava probava je ključ vitalnosti

U većini slučajeva liječniku se obraćamo zbog tegoba, a ne zbog bolesti probavnog sustava, evo kako ih spriječiti

Probava je skup mehaničkih, fizičkih i kemijskih procesa uz pomoć kojih organizam sastojke namirnica pretvara u izvor energije i elemente potrebne za obnavljanje tkiva. Ako je probava uredna, o tim procesima ne razmišljamo, no kad dođe do poremećaja, itekako osjećamo i pojedine faze procesa probave i organe koji u probavi sudjeluju. Zatvor, kolitis, gastritis, osjećaj težine u želucu, napuhnutost … najučestalije su tegobe koje nam ukazuju na to da se poremetila ravnoteža probavnog sustava, usporile neke funkcije probavnih organa i sl. Srećom, liječniku se češće obraćamo zbog smetnji, a ne zbog bolesti, a smetnje je ponekad lako prevladati. Načinom prehrane moguće je izbjeći većinu tegoba, spriječiti pojavu bolesti i sačuvati urednu probavu koja je osnova cjelokupnog zdravlja organizma.

Probava je proces koji zahtijeva vrijeme, ali i integritet funkcija i struktura organa probavnog sustava (među kojima su sluznica želuca i crijeva), kao i psihičku stabilnost. Ako nisu zadovoljeni svi uvjeti, dolazi do poremećaja, na što nas tijelo upozorava lučenjem prevelike količine kiseline u želucu, zatvorom, proljevom, grčevima … Ponekad su te smetnje kratkotrajne, kao i njihove posljedice. No posljedice mogu biti i dugoročne. Ako se tegobe učestalo ponavljaju, naš probavni sustav trpi, a moguća su i oštećenja ne samo probavnih već i udaljenih organa.

Tijelo voli umjerenost

Zdrava probava je ključ vitalnosti

Zdrava probava je ključ vitalnosti

Nažalost, o probavi još uvijek ima puno predrasuda, i to pogrešnih, a umjesto da se pridržavamo pravila zdravog života, skloni smo pribjegavati lijekovima.

Naše tijelo može istodobno primiti i preraditi sve vrste hrane, ali samo uz uvjet da je količina hrane umjerena. Postoji naime granica nakon koje probavni sustav zdrave osobe “zapada u krizu”. Prvo pravilo zdrave probave jest: ne prelazite granice. Za pravilnu prehranu potrebna je dakle umjerenost, kako u količini, tako i u kvaliteti namirnica.

Pod pojmom količine u prvom se redu misli na kalorije, a ne na težinu namirnica. Prekomjerna tjelesna težina posljedica je prekomjernog unosa kalorija, a ujedno i važna predispozicija za probavne tegobe. U većini slučajeva dovoljno je ograničiti unos namirnica i održavati preporučenu tjelesnu težinu i – većina će probavnih tegoba nestati. No važno je napomenuti da održavanje preporučene tjelesne težine ne znači ograničanje količine namirnica samo u pojedinim obrocima. To je potrebno činiti tijekom cijelog dana, a način prehrane valja prilagoditi tjelesnim aktivnostima i načinu života.

Za probavu je naime, kao i za svaku aktivnost, potrebna energija. Tako će se umor, tjelesni i psihički, odraziti na probavu, pa će se proces probave usporiti.

Ako previše podražavamo probavni sustav, imat ćemo manje energije za tjelesne i mentalne aktivnosti.

Stoga osim o količini valja razmišljati i o vrsti namirnica koje konzumiramo u jednom danu.

Zdrave kombinacije

Pravila zdrave prehrane su jednostavna, no nažalost često ih zaboravljamo i ne pridržavamo ih se.

Kalorije i kalorijska vrijednost obroka gotovo se nikad ne povezuju s pojmom probave. O kalorijama razmišljamo tek kad je riječ o tjelesnoj težini, dijeti za mršavljenje i sl. Griješimo jer opterećenje probavnog sustava povećava se usporedo s brojem kalorija. Tako ćemo primjerice teže probaviti obrok čija je ukupna vrijednost 1000 kilokalorija, iako je sastavljen od pravilno odabranih namirnica, dok ćemo lakše i brže probaviti obrok ukupne vrijednosti 500 kilokalorija iako sadrži 2 ili 3 namirnice čije se kombiniranje i istodobno konzumiranje preporučuje izbjegavati.

Osim toga, kalorijska vrijednost obroka preporučuje se ovisno o tjelesnim aktivnostima, ne samo zbog vitkosti i ljepote već i zbog zdravlja i zdrave probave. Dok će osobi koja je aktivna i bavi se tjelesnom aktivnošću biti nedovoljno 1000 kilokalorija, osobi koja se ne bavi tjelesnom aktivnošću ta ista količina kalorija može biti prevelika.

Koliko bi kalorija trebao sadržavati obrok?

Jedan dnevni obrok trebao bi sadržavati 400-700 kilokalorija, tako da tri obroka zadovolje dnevnu potrebu 1200-2100 kalorija. Ako je potrebno, zbog bilo kojeg razloga, povećati unos kalorija, umjesto povećanja kalorijske vrijednosti svakog pojedinog obroka zdravije je povećati broj obroka. Dakle, između tri glavna obroka u dnevni jelovnik treba uključiti i dva međuobroka jer će probavni sustav lakše probaviti manju količinu namirnica. Naime, veći broj namirnica u istom obroku može opteretiti probavni sustav i otežati i usporiti probavu – razlog više za pravilno sastavljanje dnevnog jelovnika i pravilno kombiniranje namirnica u istom obroku.

Opterećuju li bjelančevine probavu? Raznovrsna i uravnotežena, svima preporučljiva prehrana podrazumijeva konzumiranje bjelančevina različitog porijekla. Za probavljanje svih vrsta bjelančevina potrebni su različiti enzimi, a svi se aktiviraju i postaju djelotvorni u određenim uvjetima kiselosti, dakle u kiseloj sredini. Ako se u istom obroku konzumiraju bjelančevine različitog porijekla, primjerice meso i sir, jaja i meso, jaja i sir… usporit će se probava pojedine namirnice, odnosno pojedine vrste bjelančevine. Kako se stoga ne bi otežala probava, valja izbjegavati spoj mesa i mliječnih proizvoda jer mlijeko sadrži kazein koji usporava probavljanje bjelančevina koje potječu iz mesa.

Šećer i škrob Proces probave bjelančevina i škroba odvija se u želucu, dok se jednostavni šećeri probavljaju u crijevu. Ako ih konzumiramo zajedno, šećeri se zadržavaju u želucu onoliko dugo koliko je potrebno za probavu škroba i bjelančevina, uzrokuju fermentaciju koja otežava probavljanje škroba i bjelančevina. Dakle, korisno je izbjegavati kolač nakon ručka, a iz kave koju se pije nakon ručka izbaciti šećer.

Vino ili pivo? Vino i pivo povećavaju kiselost, dakle usporavaju probavljanje škroba za čije je probavljanje potrebna alkalna sredina.

Kuhane masnoće Vrlo često čuju se savjeti o smanjivanju količine masnoća u prehrani, a u ovom slučaju nije riječ samo o vitkosti. Masnoće, a posebice one kuhane, teško se i sporo probavljaju i zbog toga znatno usporavaju proces probave ostalih namirnica. Ukupna količina masnoća u uravnoteženoj prehrani ne bi smjela biti veća od 40 posto, što je ujedno količina koja će pomoći održati preporučenu tjelesnu težinu. Kuhane masnoće koje sadrže prženi krumpirići, kuhano ili pečeno masno meso ili pirjana jela usporavaju proces probave više od nekuhanih masnoća, posebno ako se kombiniraju s bjelančevinama. Tada naime dolazi do štetnih procesa za probavu. Korisno je obrocima sastavljenima od bjelančevina i kuhanih masnoća dodati dosta sirovog povrća.

Bjelančevine i škrob Pri konzumiranju mesa dolazi do preuranjena lučenja želučanih sokova kiselog sastava, što otežava probavljanje škroba. Ako se tom savjetu doda i savjet o izbjegavanju kombiniranja šećera i škroba te izbjegavanje spoja ugljikohidrata i bjelančevina, prehrana neće biti uravnotežena. Stoga se kruh, tjestenina ili krumpiri mogu jesti s mesom, važno je samo pripaziti na kalorijsku vrijednost pojedinih namirnica, odnosno na ukupnu kalorijsku vrijednost obroka.

Voće sa škrobom i bjelančevinama Voće sadrži šećer, a šećer nije preporučljivo kombinirati sa škrobom i bjelančevinama. No važno je napomenuti da voće ne sadrži preveliku količinu šećera, a ni previše kalorija. Voće stoga u cjelovitom obroku nije prijetnja zdravoj probavi.

Kisele namirnice sa škrobom i bjelančevinama Namirnice i pića kiselog sastava kao što su ocat, limun, voćni sokovi, kiselo voće (jabuke, agrumi, kruške), zašećereni i kiselkasti napitci ne preporučuje se kombinirati sa škrobom jer je za probavu škroba potrebna alkalna sredina. Ali ne valja ih kombinirati ni s bjelančevinama jer sprječavaju lučenje kiselih sokova.