Zdravo srce najljepše kuca

Jaka bol u prsištu, koja sijeva u lijevu ruku, valovi bolova u desnom ili oba ramena, u vratu, donjoj čeljusti ili gornjem dijelu trbuha, u “žličici” – alarmantni su simptomi srčanog udara. Prepoznamo li ih kao najavu infarkta miokarda, moramo hitno reagirati, jer vrijeme je najdragocjenije…

Naime, unatoč uvriježenom mišljenju, srčani udar nije trenutatni događaj, on se razvija, vjerojatno tijekom svih godina našeg života, što ih živimo s usvojenim lošim navikama, koje talože atherosklerotične naslage na stjenke naših žila. Kad već ova ishemijska bolest nastupi i ugrozi naše zdravlje, potrebno joj je barem četiri do šest sati da se razvije. Ono što nastupa iznenada jest ugrušak, koji prekida dovod krvi u srce i uzrokuje infarkt. Tada nastaje utrka s vremenom: tijekom prvog sata, od pojave simptoma, trebalo bi ponovno uspostaviti protok krvi kroz začepljenu koronarnu arteriju, kako ne bi došlo do značajnog oštećenja stanica srčanog mišića, što može biti ključno za preživljavanje.

KARDIOVASKULARNE BOLESTI U POSTOCIMA

Uzrokom su smrti kod 17,3 milijuna ljudi godišnje u svijetu, od čega je 80 posto njih iz zemalja s niskim i srednjim primanjima, dok samo u Hrvatskoj godišnje od ovog najčešćeg uzroka smrtnosti premine 24.000 ljudi, što čini 50 posto svih uzroka smrtnosti u našoj zemlji. Ove ionako crne brojke ipak su “manje crne” nego što su to bile prije par godina, kad je smrtnost u Hrvatskoj od bolesti srca i krvnih žila odudarala od one u drugim zemljama. Razloge tom poboljšanju, tumače to liječnici, treba tražiti, osim u kvalitetnijem liječenju i sve boljim lijekovima, i u sve boljoj svjesnosti nas samih o važnosti prevencije kroz promjenu životnog stila. Ipak, to je još uvijek nedovoljno, jer srčanožilne bolesti još uvijek su na nepopularnom tronu – ubojice broj 1. Najgore je to što su na meti ove bolesti ljudi u najaktivnijoj životnoj i radnoj dobi, što se negativno odražava na cijelu obitelj i stvara veliki materijalno-emocionalni stres.

SRCE KAO PUMPA ZA SVE OSJEĆAJE

Znamo li da se tijekom sedamdesetogodišnjeg života srce stisne i otpusti 2.600 milijuna puta te pretoči 155 milijuna litara krvi, a to znači da tijekom svake minute kroz srce prođe oko pet litara krvi, odnosno količina jednaka ukupnoj količini krvi u našem organizmu, jasno je da je riječ o “pumpi” koja nosi život, koja se nikad ne odmara, a preko koje prolazi svaki stres, svaka emocija – i lijepa i ružna, svaka sekunda našeg života ogleda se na srcu i žilama, koje ga napajaju krvlju. Nedovoljna fizička aktivnost, slaba i nepravilna prehrana, koja uzrokuje povišeni kolesterol, visoki krvni tlak, dijabetes, pretilost te navika pušenja i pijenja alkohola – loše su životne navike, koje naše srce bilježi, a dodaju li se tome i stres, štetni uvjeti na radnom mjestu, zagađenje okoline i nasljedne sklonosti, opasnost od infarkta dodatno se povećava.

SRČANI UDAR ILI UDAR MIOKARDA

Najčešće nastaje zbog potpunog začepljenja koronarne arterije atherosklerotskim plakom, koji nastaje na stjenci arterije i postupno se povećava te je sužava, dok je potpuno ne začepi. To potom rezultira prestankom dotoka krvi bogate kisikom i branjivih tvari srčanim stanicama i odumiranju srčanog mišića. Naravno da to izaziva bol. Srčani mišić na tom mjestu postaje blijed i mlohav, a nakon par dana poprima sivo – žućkastu boju. Na mjestu odumrlog tkiva nastaje čvrsti ožiljak, koji se ne može stezati, a to znači da ne preuzima ulogu srčanog tkiva. Zbog smanjenja aktivne srčane mase, srce više ne može normalno pumpati krv, što za posljedicu može imati trenutačni prestanak rada srca.

Nedovoljan protok ili prekid protoka kroz koronarne arterije najčešće nastaje zbog – krvnog ugruška, koji se vremenom postupno stvara na podlozi stjenke krvne žile oštećene atherosklerozom. Riječ je o kroničnoj bolesti koja remeti procese izmjene tvari, a njenom razvoju pogoduju bolesti poput šećerne i bolesti štitne žlijezde. Veliku ulogu igra i nasljedni faktor te stresne situacije, koje izazivaju poremećaj u izmjeni masti i bjelančevina. Pogoduje joj i previše kolesterola u krvi, koji se taloži na stjenke krvnih žila. Takve naslage tvore atherosklerotične pločice i sužavaju ih. U sprečavanju atheroskleroze važno je paziti da ne dođe do poremećaja živčanog sustava, koji regulira izmjenu tvari i funkcije krvožilnog sustava. Takvi poremećaji nastaju kao posljedica postavljanja pred njih prevelikih zahtjeva, psihičkih trauma čestih negativnih emocija, premalo sna i odmora, loše organizacije rada i premasne hrane. Najbolje je usvojiti aktivan način života, zdravu prehranu, puno voća i povrća, izbaciti pušenje i alkohol te proizvode s mnogo kolesterola, smanjiti konzumaciju masnoća životinjskog porijekla.

NAJVAŽNIJE JE PREPOZNATI SIMPTOME

U većini slučajeva infarkt nastupa postupno: nikako to nije kao na filmskom platnu, kad se glumac naglo uhvati za lijevu stranu i padne. Ako mu se nešto takvo i dogodi, simptome je osjećao i par sati prije srčanog udara. No, to je već u sferi umjetničke slobode, a realnost je da razvoj infarkta prati blaga bol u prsima ili osjećaj nelagode. Najčešće nismo sigurni o čemu je riječ, pa pomoć ni ne tražimo na vrijeme. Dokazano je, dođe li bolesnik k liječniku unutar sat vremena otkako su se prvi simptomi pojavili, smrtnost je samo jedan posto! Krajnji rok za dolazak, kako bi se izbjegle teže posljedice, jest šest sati od pojave simptoma. Statistički podaci pokazuju da više od 50 posto ljudi, koji dožive srčani udar, čeka više od dva sata prije nego što potraži medicinsku pomoć. Oko trećine srčanih udara završava smrću – prođe li više od sat vremena nakon pojave prvih simptoma. Stoga bi bilo najbolje zapamtiti osnovne simptome srčanog infarkta jer na taj način možete spasiti vlastiti ili život nekog drugog:

1. Osjećaj nelagode i pritiska u prsima, stežuća bol, najčešće u središnjem dijelu prsnog koša ( tzv. “žličica”), koji traje nekoliko minuta ili se ponavlja.

2. Nelagoda u gornjem dijelu tijela, uključujući bol ili nelagodu u jednoj ili obje ruke, leđima, vratu, čeljusti, želucu…

3. Nedostatak daha obično se javlja uz nelagodu u prsima, ali može biti i prvi simptom.

4. Drugi znakovi su hladan znoj, mučnina, omaglica, nesvjestica, vrtoglavica…

TIHI INFARKT

Najnezgodnije je kad simptomi izostanu, pri čemu je riječ o “tihom infarktu”. Jedino upozorenje može biti ponavljajuća bol u prsima, koja se javlja u naporu i popušta nakon odmora. Kad kod koronarne bolesti taj proces atherosklerotskih promjena dosegne određeni stupanj suženja na koronarnim arterijama, koji ugrozi opskrbu srčanog mišića krvlju, najprije pri fizičkom opterećenju, a potom i u mirovanju, najvjerojatnije je riječ o angini pektoris, koja se manifestira neugodnim bolom u prsima, stiskanjem i probadanjem u prsima, suhim ustima, zaduhom… Otuda je samo korak do potpunog začepljenja arterije i srčanog udara.

Vrijedan je i podatak da infarkt uglavnom nastupa u ranim jutarnjim satima. Uzrok bi mogao biti stres, koji se javlja pri prestanku noćnog mirovanja i početku jutarnjih aktivnosti. Na srce, poznato je, negativno djeluje i hladnoća, pa se za hladnih dana bilježi više slučajeva infarkta. U vrijeme viroza i gripe, dohro je znati da ih treba odležati i nikako s temperaturom odlaziti na posao i tako tijelo, a posebice srce, izlagati naporu. Virus klasičnih zimskih viroza, naime, može toliko oslabiti srčani mišić da čovjeka može dovesti i do potrebe presađivanja srca.

SAMOPOMOĆ KOD INFARKTA

Sami ste kod kuće, a osjećate se čudno, srce kao da prestaje normalno kucati, klonuli ste, crni vam se pred očima, gubite svijest…JE Ll TO INFARKT? Preostaje vam svega desetak sekundi prije nego što stvarno i izgubite svijest. Što učiniti? Duboko udahnite, a potom snažno i produženo zakašljite iz dubine grudi. Ponavljajte udah i kašalj svake dvije sekunde, bez prestanka, sve dok ne stigne pomoć ili dok ne osjetite normalne otkucaje srca.

Nije to bez rezona: naime, duboki udah u pluća unosi kisik, a pokreti kašljanja stišću srce i održavaju krvotok, te mu na taj način vraćaju normalan ritam. Barem dok ne stignete, kao žrtva srčanog udara, do bolnice!

KONTROLE SPAŠAVAJU ŽIVOT

Kako malo tko od nas o svojem srcu razmišlja i vodi brigu dok je mlad, treba znati: zdrave osobe, nakon navršene pedesete godine života trebale bi kontrolirati srce svake dvije godine. Kod izuzetno stresnih zanimanja provjere su potrebne već poslije 45. godine života, a kod pušača – nakon dobi od 40 godina. Iako srčani udar ne bira žrtve, muškarci su ugroženiji, ali samo u usporedbi sa ženama koje nisu u menopauzi. Naime, žensko srce u plodnoj dobi čuva ženski spolni hormon estrogen, koji sprječava nakupljanje masnoća u krvi, a ima i antioksidativna svojstva i uništava slobodne radikale te pridonosi širenju krvnih žila.

KAKO TEKU PRETRAGE

Čak i liječnik obiteljske medicine bez poteškoća dijagnosticira infarkt, no ponekad je potrebna i pomoć aparata za dijagnostiku, pa će pacijenta uputiti internisti – kardiologu. Dodatne pretrage mogu uključivati vađenje i analizu krvi, koja će pokazati tvari u krvi koje nisu karakteristične za normalno funkcioniranje srca, mjerenje električne aktivnosti srca EKG-om (elektrokardiografija), što je obvezna pretraga kod sumnje na infarkt, jer se tako mogu odrediti različiti pokazatelji poput starosti, lokalizacije i proširenosti infarkta. Nadalje, tu je i rendgen srca i pluća, ultrazvuk srca, kod čega se provodi ehokardiografija, pri čemu se ultrazvuk odbija od različitilh dijelova srca, pa se može ocijeniti njegovo stanje kod ishemije, kao i otkriti tekućina u području srčane vrećice, obavlja se i ergometrija, a zvučna je dijagnostika – fonokardiografija, iznimno važna u dijagnostici infarkta. Naime, svaki udarac srca praćen je zvucima ili tonovima, od kojih se neki mogu razlikovati i ljudskim uhom. U nekim slučajevima, čuju se i određeni šumovi koji mogu potjecati iz samog srca ili iz njegove okoline.

Za liječenje bolesti srca danas postoji niz dobrih, kvalitetnih lijekova, uz koje pacijenti mogu lagodno živjeti. Ipak, uz lijekove nekim je pacijentima potrebno, u bolničkim uvjetima, ugraditi stent u srčane krvne žile, a kod onih kroničnih nužna je ugradnja bypassa, pacemakera ili, u krajnjem slučaju – transplantacija srca.

USVOJITE NOVE ŽIVOTNE NAVIKE

Infarkt ima i svoje faze: predinfarktno stanje, koje uključuje pojavu općih simptoma klonulosti i vrtoglavice, njih smjenjuje akutna faza u kojoj se pojavljuju svi upozoravajući simptomi – od boli do razdoblja groznice, pojave temperature zbog upale srčanog mšića, koja traje dva do deset dana. Slijedi postakutno razdoblje od dva do četiri tjedna, a potom slijedi razdoblje rehabilitacije, koje traje, ovisno od pacijenta do pacijenta – od četiri do šest tjedana, a najbolje ga je provoditi u lječilištu. Oporavak je, dakle, dug i traži nova životna pravila: od usvajanja navike laganih vježbi disanja do lakih aerobnih vježbi. Preporuka je sporo hodanje i sporo trčanje, specijaina terapijska gimnastika s kojom se poboljšava krvotok, a koje traže boravak na čistom zraku. Kako je infarkt miokarda psihosomatsko oboljenje, važno je i psihološko stanje pacijenta – treba raditi na sebi te izbaciti napetost, depresiju, nesanicu, hrpu obveza na radnome mjestu, ali i prestati pušiti, piti, usvojiti laganu prehranu – najbolje mediteransku.

Jednostavno osluškujte svoje srce, preispitajte svoje životne navike. Uočite li neki od simptoma srčanog udara ne čekajte: vrijeme je dragocjeno želite li nastaviti živjeti kvalitetnim životom, sa sačuvanom funkcijom srca. Ako posumnjate na infarkt, stručnjaci savjetuju smjesta uzeti dva aspirina i potražiti liječničku pomoć. Najbolje je pozvati hitnu službu jer osoba koju dovede Hitna pomoć obično brže dobije pravi tretman budući da su liječnici Hitne pomoći već obavili dijagnostiku na licu mjesta i započeli “trku” za život pacijenta sa srčanim udarom.