Ako ste nedavno otkrili da bolujete od dijabetesa, sigurno imate mnogo nedoumica i pitanja bez odgovora. Pokušali ste se informirati sami, no ne snalazite se u mnogobrojnim kraticama i novim nazivima. Pojasnit ćemo vam one s kojima ćete se najčešće susretati i odgovoriti na najčešća pitanja.
Kada se provjerava razina glukoze u krvi (BGL)?
Odgovor ovisi o tipu dijabetesa kojeg imate i propisanoj terapiji, no dobro je mjeriti prije obroka te dva sata poslije, zatim prije spavanja, prije vježbanja, kad se osjećate loše i kad ste bolesni.
Koju vrijednost glukoze u krvi trebam imati?
Općenito govoreći, ako imate dijabetes tipa 1, ciljane vrijednosti bi se trebale kretati između 4 i 6 mmol/L prije jela te između 4 mmol/L i 8 mmol/L dva sata poslije obroka. Ako imate dijabetes tipa 2, ciljane vrijednosti se kreću od 6 mmol/L do 8 mmol/L prije obroka te od 6 mmol/L do 10 mmol/L dva sata poslije jela. Detaljne upute zatražite od svog liječnika ili savjetnika za dijabetes.
Što je mmol/L?
Ovom mjernom jedinicom označava se količina glukoze u krvi, odnosno predstavlja tisućiti dio mola u litri krvi.
Što je HbA1c?
Kad u krvi imate povišenu razinu glukoze, dio molekula tog šećera vezat će se s hemoglobinom i nastat će glikozilirani hemoglobin kojeg označavamo s HbA1c. Mjerenjem razine HbA1c može se procijeniti prosječna razina šećera u krvi unatrag nekoliko mjeseci. Za ovu analizu uzima se manja količina venske krvi i to u bilo koje doba dana, neovisno o obrocima. Uspoređivanjem razina glukoze i HbA1c u krvi može se utvrdili je li bolest pod kontrolom ili je potrebno promijeniti terapiju i životne navike.
Što je hipoglikemija?
To je stanje smanjene razine šećera u krvi, odnosno kad padne ispod 4 mmol/L. Hipoglikemiju prate problemi s koncentracijom pa se neke aktivnosti ne preporučuju – npr. upravljanje vozilom. Ovo stanje treba se čim prije tretirati konzumiranjem određene hrane. » Hipoglikemija « pogađa ljude koji uzimaju inzulin ili tablete za snižavanje razine glukoze u krvi. Bilo da imate dijabetes tipa 1, bilo tipa 2, možete se susresti s ovim stanjem – iako je češće u bolesnika s tipom 1. Hipoglikemija je najčešće posljedica preskakanja obroka, konzumiranja hrane s premalo ugljikohidrata, povećane tjelesne aktivnosti, uzimanja prevelike doze inzulina ili neumjerenog konzumiranja alkohola.
Hoću li morati uzimati inzulin?
Ako imate dijabetes tipa 1, morat ćete. Čak i 50% onih s dijabetesom tipa 2 moraju početi uzimati inzulin 5-10 godina nakon postavljanja dijagnoze jer im gušterača počinje proizvoditi manje inzulina.
Što je predijabetes?
Poslije mnogo sporenja među znanstvenicima i liječnicima, i predijabetes je proglašen vrstom šećerne bolesti, iako je mnogo blaži i predstavlja, kako liječnici kažu, “uzbunu najvišeg stupnja” prije pojave punog dijabetesa. To je stanje kad su vrijednosti glukoze u krvi više od normalnih, ali i dalje nedovoljno visoke da bi se postavila dijagnoza dijabetesa tipa 2. Promjene životnih navika mogu usporiti ili spriječiti razvoj predijabetesa u dijabetes tipa 2.
Kakva je razlika između gestacijskog dijabetesa i onog tipa 1 i tipa 2?
Tipa 1 je autoimuna bolest prouzrokovana kombinacijom genetske predispozicije i nepoznatih čimbenika. Od ukupnog broja osoba s dijagnosticiranim dijabetesom, 10% njih ima tipa 1. Nastaje kad imunološki sustav uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin, hormon neophodan za pretvaranje glukoze u energiju. Ljudi s tipom 1 moraju uzimati inzulin da bi snizili razinu glukoze u krvotoku. Dijabetes tipa 2 je stanje prouzrokovano kombinacijom genetskih čimbenika i životnih navika. Ima ga 85% do 90% od ukupnog broja dijabetičara, a riječ je o progresivnom stanju u kojem tijelo postaje otporno na normalne učinke inzulina, ili gušterača postupno gubi sposobnost proizvodnje dovoljnih količina ovog hormona, a u oba slučaja posljedica je višak glukoze u krvi. Promjene životnih navika ili terapija lijekovima (a ponekad oboje) uobičajen su način liječenja dijabetesa tipa 2.
Gestacijski dijabetes je povišena razina šećera u krvi koja se javlja u trudnoći, a nakon porođaja vraća se u normalu. Rizična grupa su žene starije od 25 godina koje su bile pretile i prije trudnoće, posebice one s genetskim predispozicijama za razvoj bolesti.
Najčešći mitovi u koje vjeruju osobe s dijabetesom
“To je zato što volim slatko“. Nije baš tako jednostavno.
Tip 1 uglavnom je izazvan genetskim čimbenicima i onima koji nam još nisu poznati, dok se dijabetes tipa 2 javlja kod osoba s genetskim predispozicijama i faktorima životnih navika. Iako je pretilost jedan od tih čimbenika, ona je samo faktor rizika, a ne uzrok, i dijabetes se ne javlja samo zbog previše šećera u prehrani.
“Sad više neću moći jesti čokoladu.”
Nije točno. Sve dok čokoladu, kao i bilo koju drugu namirnicu koja sadrži dodane šećere, jedete u okvirima zdravog plana prehrane i redovito ste fizički aktivni, moći ćete i dalje uživati u njoj. Naravno, morate biti umjereni. Više informacija dat će vam liječnik ili nutricionist.
“Morat ću na posebnu dijetu.”
Djelomično točno – pazit ćete na ono što jedete, ali bit će riječ o » zdravom načinu prehrane « koji se preporuča svima, bez obzira na dijagnozu dijabetesa. Nećete morati kuhati posebnu hranu niti kupovati posebne namirnice. Prehrana koje ćete se držati svodi se na odabir zdrave hrane s manje ugljikohidrata.
