Vodene kozice

Vodene kozice (varičele) akutna su i zarazna bolest, dobroćudna, ali ponekad i opasna. Kako bolest uglavnom pogađa djecu, naziva se dječjom bolešću. Povremene epidemije vodenih kozica najčešće su zimi i u proljeće.

Uzročnik bolesti je virus herpes zoster, a bolest se prenosi kapljicama putem zraka ili izravnim dodirom sa zaraženom osobom. Virus u organizam ulazi kroz sluznicu dišnih puteva i spojnice oka. Prvi vidljivi simptom bolesti je osip na koži, no bolesnik je zarazan i dan ili dva dana prije pojave osipa te sve dok se kraste na koži potpuno ne osuše, što može potrajati otprilike tjedan dana od pojave osipa.

Preboljeti vodene kozice u djetinjstvu znači steći doživotnu imunost na tu bolest. Štoviše, i djeca čije su majke stekle otpornost na vodene kozice ne obolijevaju prvih mjeseci života jer ih štite majčina protutijela prenesena u trudnoći. No infekcija trudnice izuzetno je opasna za dijete.

Vodene kozice su dobroćudna i opasna bolest

Vodene kozice (varičele) akutna su i zarazna bolest.
Vodene kozice akutna su i zarazna bolest.
Za postavljanje dijagnoze nisu potrebne laboratorijske pretrage, bolest se dijagnosticira na osnovu anamneze i kliničke slike. Važan simptom jest osip koji u slučaju vodenih kozica ima prepoznatljiv izgled. Kako se osip javlja na mahove, na različitim dijelovima tijela istodobno se mogu uočiti i različite razvojne faze osipa.

Iako je riječ o učestaloj i bezopasnoj dječjoj bolesti, to nikako ne znači da je valja podcjenjivati. I u djece vodene kozice mogu imati opasne komplikacije koje su najčešće uzrokovane smještajem osipa, širenjem na organske sustave i pridruženom bakterijskom infekcijom koja može završiti septikemijom (prisutnost bakterija u krvi), neurološkim poremećajima ili upalom pluća.

Ako se dijete žali na jaku glavobolju tri ili šest dana od izbijanja osipa, čim prije otiđite liječniku.

Osip se liječi specijalnim kupkama. Važno je za kupku koristiti sapun ili sredstvo za pranje koje ne sadrži antiseptik, a osip se ne preporučuje posipati puderom. Također se ne preporučuje na kožu zahvaćenu osipom nanositi kreme, losione ili gelove protubakterijskog, protuvirusnog ili
anestetskog sastava. Jedino klorheksidin može spriječiti pojavu pridruženih bakterijskih infekcija kože. Kako biste odabrali najbolji proizvod, za savjet svakako upitajte liječnika ili ljekarnika. Za snižavanje »povišene tjelesne temperature« koristite paracetamol, nikako aspirin ili nesteroidne protuupalne lijekove.

U 90% slučajeva bolest se javlja između 2. i 8. godine života, no posljednjih godina sve se češće javlja i u adolescenciji, a time je opasnost od komplikacija veća.

Cijepiti ili ne?

Cjepivo protiv vodenih kozica u nas nije na popisu obaveznih cjepiva za djecu, za razliku od SAD-a i nekih europskih zemalja. U nas se odluka prepušta roditeljima, a djeca se cijepiti mogu tek nakon 12. mjeseca života. Prije se u toj dobi primjenjivala samo jedna doza cjepiva, dok su se nakon 13. godine života i u odraslih koji nisu preboljeli varičele primjenjivale dvije doze cjepiva s razmakom od 6 – 10 tjedana. Prema novim preporukama i djeca mlađa od 13 godina trebaju dobiti dvije doze cjepiva. Prva doza se daje između 12. i 15. mjeseca života, a druga od 4. do 6. godine, odnosno prije polaska u vrtić ili školu. Toj preporuci u prilog ide nedavno dovršeno istraživanje američkog sveučilišta Yale prema kojem dvostruka doza cjepiva povećava otpornost prema bolesti na 98 posto, za razliku od jedne doze koja osigurava 86-postotnu otpornost. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Infectious Diseases. U SAD-u se cijepljenje protiv vodenih kozica preporučuje od 1995., no tek od 2006. godine preporučuje se
dvostruka doza cjepiva.

U 1,5% slučajeva vodene kozice su opasne zbog produljenih infekcija.
Vezani članak:  Kašalj u djece treba olakšati, a nikako suzbijati