Zašto je važna hrskavica

Bolovi pri hodanju i sjedenju, a nekad i ležanju, otežavaju nam svakodnevne aktivnosti i trenutke odmora. Poznaje ih gotovo četvrtina populacije, a posebno osobe starije od 60 godine. Javljaju se dakle usporedno sa starenjem, ali kao posljedica nepravilna držanja, nedovoljna kretanja, a nekad
zbog prekomjerna opterećenja pojedinih zglobova pri obavljanju nekih poslova ili bavljenju sportom, ali i zbog prekomjerne tjelesne težine. No bolovi u zglobovima i tegobe kretanja nisu neizbježni, moguće je usporiti njihovu pojavu i ublažiti bolove i smetnje.

Izdržljive i osjetljive strukture

Zglobovi su vrlo složene i međusobno različite anatomske strukture, spoj dviju kosti ili više kostiju, koji nam omogućavaju kretanje i pomicanje dijelova tijela. Priroda se pobrinula za njihovu funkcionalnost, trajnost i izdržljivost tako što je završetke kostiju koje čine zglob prekrila hrskavicom – tkivom koje je mekše od kosti, ali dovoljno čvrsto da spriječi međusobno trenje kostiju i ublaži pritiske, čime nam je osigurano kretanje bez bolova. U ljudskom tijelu ima otprilike 360 zglobova, međusobno su vrlo različiti, no svi imaju neke zajedničke funkcije – spajaju dijelove kostiju kako bi kosturu omogućili funkcije potpore, pokretljivosti i zaštite. Složena i vrlo otporna struktura zgloba podložna je trošenju i oštećenjima, a prvo što propada unutar zgloba jest hrskavica.

Čimbenici koji potiču neželjene promjene su:

Starenje – Usporedno s godinama hrskavica se stanjuje, dolazi do oštećenja, moguće i propadanja njena tkiva.

Ranije ozljede – Ubrzavaju stanjivanje i propadanje tkiva hrskavice.

Upale – Unutar zglobnih struktura dolazi do upalnih procesa i stvaranja tvari koje razaraju tkivo hrskavice.

Slabljenje mišićne mase – To je promjena karakteristična za starije osobe i općenito osobe koje se nedovoljno kreću. Nedostatak kretanja za posljedicu ima slabljenje mišića, a njihovu funkciju tada preuzimaju zglobovi, što je za njih dodatno i preveliko opterećenje.

Vezani članak:  Celulit i kako ga obuzdati

Prekomjerna tjelesna težina – Hrskavica zglobova (posebno kukova i koljena) koji su prisiljeni nositi prevelik teret ubrzano se troši i propada.

Zašto slabi hrskavica

Zglobna hrskavica elastično je tkivo otporno na pritisak i trljanje, to je potporno vezivno tkivo koje unutar zgloba štiti završetke kostiju od oštećenja trljanjem. Poput jastučića, hrskavica omogućuje lako kretanje zgloba, a sve to zahvaljujući specifičnom kemijskom sastavu.

Hrskavica je građena od specifičnih stanica – hondrocita – koje, posebno dok su još mlade, u stadiju rasta (hondroblasti), imaju funkciju proizvodnje osnovne tvari od koje je hrskavica građena. Ta “želatinozna” tvar sadrži najviše vode, vlakana kolagena, proteoglikane, hijaluronsku kiselinu i glikoproteine.

Hrskavica nije prokrvljena, no hrani se iz susjednog vezivnog tkiva. Upravo zbog toga što nema vlastitu opskrbu krvlju, hrskavica se vrlo teško oporavlja.

Otpornost i funkcionalnost hrskavičnog tkiva uistinu su izvanredne. Dovoljno je podsjetiti da je cijelog života izložena trenju i pritiscima. No ta otpornost tokom života slabi, bilo zbog prirodnog procesa starenja bilo zbog raznih utjecaja. Ipak, moguće je usporiti propadanje i slabljenje hrskavice, primjerenom i redovitom tjelesnom aktivnošću, pravilnom prehranom, ali i poticanjem procesa njena obnavljanja.

Važno potporno tkivo

Kolagen, jedan od sastojaka hrskavice o kojem ovisi njena čvrstoća i otpornost, ujedno je jedan od najvažniji proteina ljudskog tijela, čini čak jednu trećinu ukupnih proteina ljudskog tijela. Osim za strukturu i funkcionalnost hrskavice kolagen je vrlo važan za strukturu i funkcionalnost kože i mišićnog tkiva. Od svih proteina upravo kolagen ima najvažniju ulogu. Građen je od dugih lanaca proteina (više od 1400 aminokiselina). Vlakna kolagena najvažniji su građevni materijal vezivnog tkiva koje štiti i podupire meka tkiva kože, ligamenata, tetiva i hrskavica. U ljudskom tijelu ima 28 vrsta kolagena, no najvažniji je i najzastupljeniji (90% ukupnog kolagena) kolagen tipa 1. Srećom, moguće je potaknuti i održati njegovu proizvodnju u organizmu.

Vezani članak:  Celulit i kako ga obuzdati

Što protiv bolova

Iako svaki pokret izaziva bol, nastojeći ublažiti bolove, najčešće griješimo izbjegavanjem kretanja. Mirovanje neće pomoći jer dodatno slabi već oslabljene mišiće, čije funkcije tada preuzimaju zglobovi i zglobne strukture. Ni analgetici, iako nude trenutno olakšanje, nisu rješenje jer liječe simptom, a ne uzrok bolova.

Trajno i kvalitetno rješenje predstavlja umjerena i redovita tjelesna aktivnost jer:

» smanjuje bolove
» poboljšava elastičnost
» pomaže smanjiti i održati tjelesnu težinu
» poboljšava sposobnost održavanja ravnoteže i kretanja
» smanjuje opasnost od pada
» jača mišićnu masu, čime se rasterećuju strukture zgloba