Zubi ogledalo zdravlja

Želite li doista 
sačuvati zdravlje, vodite brigu o zubima.Karijes, ciste, upale zubnog mesa, promjena boje zuba … velik broj promjena do kojih dolazi na zubima i okolnim strukturama upućuje na promjene općega zdravstvenog stanja. Simptomi su to koje ni u kojem slučaju ne bi trebalo zanemarivati, a neke promjene mogu potaknuti tegobe i teže bolesti u udaljenim organima. Pogrešno je stoga zdravlje zubi i usne šupljine izdvajati iz ukupnog zdravlja organizma jer zdravlje cijelog tijela zapravo počinje u usnoj šupljini. Upravo je stomatolog taj koji će vas upozoriti na neke promjene, uputiti vas na daljnje pretrage i na taj način pomoći vam da spriječite napredovanje nekih bolesti.

Uzrok i posljedica

Bolesti, lijekovi, hormonske promjene, rizična ponašanja i loše navike kao što su pušenje i konzumiranje alkohola vrlo često štetno djeluju na ravnotežu flore u usnoj šupljini, u kojoj prirodno živi otprilike 300 vrsta mikroorganizama. Karijes ili upala zubnog mesa najčešće su prvi znaci tih promjena. No osim na zubima i u usnoj šupljini posljedice se javljaju i u drugim organima, a to mogu biti primjerice endokarditis (infektivna bolest srca), upala bubrega, akutni reumatski bolovi, upala sinusa … Te i brojne druge bolesti moguće je spriječiti jednostavnom, ali pravilnom higijenom i njegom zubi i usne šupljine.

Zašto postaju osjetljivi

Dovoljan je gutljaj hladnog pića, zalogaj kiselog ili slatkog jela i osjećate bolno probadanje? Nema sumnje da patite od povećane osjetljivosti zuba. Iako je bol neugodan i vrlo često jak, ipak nema razloga za paniku. Stomatolozi tvrde da se s tim problemom suočava čak 50 posto njihovih pacijenata, najčešće između 30. i 40. godine života. Suprotno uvriježenom mišljenju, povećana osjetljivost zuba nije uvijek povezana s karijesom i nije posljedica loše higijene zuba i usne šupljine. Najčešći uzrok jest oštećenje zubne cakline.

Vezani članak:  Pet porcija voća i povrća

Dentin, sloj koji se nalazi ispod zubne cakline, prošaran je uskim kanalima ispunjenima tekućinom koja predstavlja svojevrsnu vezu između vanjske površine i unutrašnje strukture zuba. Ako dođe do oštećenja zubne cakline, nadražujuće tvari (kisele i slatke, hladne i vruće) uzrokuju širenje ili stezanje tekućine u tim kanalićima, što podražava živčane završetke i javlja se bol. Oštećenje zubne cakline može biti posljedica različitih fenomena, a na prvom mjestu je nepravilno četkanje zuba – vodoravno četkanje, te previše snažni potezi četkicom za zube. I kisela hrana može oštetiti zubnu caklinu.

No povećana osjetljivost zuba može biti i posljedica povlačenja zubnog mesa koje ima funkciju zaštite. Kad se zubno meso povuče i ostavi nezaštićen dentin, zub postaje preosjetljiv, u nekim slučajevima čak i na udisanje hladnog zraka.

Zašto mijenjaju boju

Sivkasta ili žućkasta nijansa mogu biti prirodne boje zuba, ali i prirodno bijeli zubi mogu poprimiti sivi ili žućkasti ton. Najčešće se to događa zbog pušenja i/ili konzumacije neke vrste pića, alkoholnih, ali i bezalkoholnih. Upravo se pušenje navodi kao jedan od najvećih neprijatelja zdravlja zubi i usne šupljine. Uvlačenje dima cigarete ispunjenog toksičnim tvarima, naslage štetnih i nadražujućih tvari na zubima i zubnom mesu izuzetno su štetni za sve strukture zuba i zubno meso.

Žute mrlje najmanje su što pušači mogu očekivati. Naslage zubnog kamenca, loš dah, promijenjena flora usne šupljine, teže cijeljenje rana i ožiljaka te otežana cirkulacija samo su dio posljedica pušenja na zube i usnu šupljinu.

Istraživanja pokazuju da su pušači izloženi 6-7 puta većem riziku od gubitka zuba u usporedbi s nepušačima zbog bolesti parodonta od kojih obolijevaju pušači. Iste studije upućuju na to da se u pušača postižu znatno slabiji rezultati u liječenju bolesti parodonta upravo zbog utjecaja sastojaka duhanskog dima na cijeljenje tkiva, na tkivo kosti i zubnog mesa.

Vezani članak:  Kako zdravo disati

Bijele mrlje

Očit su znak promjene sastava zubne cakline, najčešće je riječ o demineralizaciji, ali uzrok može biti i loša higijena. Do demineralizacije dolazi uslijed promjena u stanicama koje stvaraju zubnu caklinu, najčešće u djetinjstvu, ali i konzumiranjem nekih pića koja imaju visoku razinu kiselosti i šećera. U prvom redu to su gazirana pića, voćni sokovi, energetska pića te pića za sportaše.

Najčešće bolesno stanje

Karijes je najčešće kronično bolesno stanje, pogađa jednako trajne i mliječne zube, dakle može se javiti već u ranom djetinjstvu, najveći je neprijatelj zdravlja i dobrog izgleda zubi. Javlja se i razvija u nekoliko stadija:
oštećenje zubne cakline: u početku je bezbolno,
oštećenje dentina koji je prirodno mekši i osjetljiviji od cakline: bol izaziva dodir s hladnim, toplim, kiselim, slatkim,
• mikroorganizmi dospijevaju do pulpe zuba: bol je iznenadan i jak,
• bakterije oštećuju okolne strukture (ligament, kost, zubno meso): razvija se upala, a zub postaje žarište opasno za udaljene organe do kojih štetni mikroorganizmi iz zuba mogu dospjeti putem krvotoka.

Taj proces neće se zaustaviti bez liječenja, a liječenjem se sprečava napredovanje karijesa te posljedice koje izaziva.